Građani Izraela bilježe najveći odziv na biralištima u proteklih 49 godina u okviru glasanja koje se ocjenjuje kao jedno od presudnih u historiji ove države. Posljednje ankete ukazuju na gotovo potpunu izjednačenost između aktuelnog premijera Benjamina Netanyahua i Gadija Eisenkota, nekadašnjeg vojnog zapovjednika. Ipak, prognoze nagovještavaju da nijedna politička grupacija neće dostići prag od 61 mandata za formiranje vladajuće većine, što bi moglo dovesti do višemjesečnih pregovora.
Centralna izborna komisija Izraela saopćila je da nema dokaza o organizovanim nepravilnostima, uprkos pritužbama koje je tokom jutra uputilo nekoliko vodećih partija. Eisenkot predvodi novu političku opciju Yashar unutar saveza za promjene, zajedno sa Naftalijem Bennettom, Avigdorom Liebermanom i Yairom Golanom, s primarnim ciljem smjene Netanyahua. S druge strane, Netanyahu, koji je premijersku dužnost prvi put preuzeo 1996. godine, oslanja se na ultraortodoksne i krajnje desne partnere, dok vodeće jevrejske stranke i dalje odbacuju saradnju s dva arapska bloka.
Izbornu atmosferu u velikoj mjeri oblikuju rasprave o sigurnosti, funkcionisanju demokratije i spornim pravosudnim reformama koje su ranije izazvale masovno nezadovoljstvo javnosti. Opozicija oštro kritikuje Netanyahua zbog sigurnosnih propusta povezanih s napadima 7. oktobra 2023. godine, kada je stradalo blizu 1.200 ljudi, a 251 osoba zarobljena, tražeći formiranje nezavisnog istražnog tijela. Uz to, Netanyahu se suočava s optužbama za korupciju koje negira, ističući svoje savezništvo s Donaldom Trumpom i vojnu strategiju prema Iranu.
