Tokom jutarnjih sati u Izraelu je zabilježena izuzetno visoka izlaznost na parlamentarnim izborima. Vršilac dužnosti generalnog direktora izborne komisije Dean Livne izjavio je u kontrolnom centru u Knessetu da je do 10 sati svoje biračko pravo iskoristilo više od 1,2 miliona građana, što predstavlja rast od 0,78 procentnih poena u odnosu na isti period na prethodnom glasanju.
Na ovim izborima pravo glasa ima ukupno 7.331.981 građanin, dok se 36 političkih partija nadmeće za 120 zastupničkih mjesta u 26. sazivu parlamenta. Najveći dio od ukupno 12.018 biračkih mjesta otvoren je u 7 sati, a zatvaranje je predviđeno za 22 sata, nakon čega slijedi objava prvih izlaznih anketa.
Nadležna komisija procjenjuje da će pristići između 600.000 i 650.000 posebnih glasačkih listića, uključujući glasove pripadnika vojske i rezervnog sastava, što predstavlja ekvivalent od približno 15 poslaničkih mandata. Objava konačnih i zvaničnih rezultata očekuje se u četvrtak tokom poslijepodnevnih sati.
Predizborne procjene ukazuju na izjednačenu političku trku između aktuelnog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg načelnika Generalštaba Gadija Eisenkota, čelnika nove političke opcije Yashar. Prema medijskim analizama, trenutno nijedan od suprotstavljenih političkih blokova nema osiguranu podršku od 61 mandata, koliko je neophodno za formiranje stabilne većine.
Kako bi zadržao poziciju premijera, Netanyahu mora osigurati partnerstvo sa radikalnom desnicom i ultraortodoksnim formacijama. S druge strane, opozicioni tabor pored Eisenkota čine i bivši premijer Naftali Bennett, Avigdor Lieberman te Yair Golan, dok je većina ključnih jevrejskih stranaka unaprijed odbacila mogućnost koaliranja s dvije arapske izborne liste.
Ključna tema predizborne kampanje bila su pitanja nacionalne sigurnosti. Opozicioni lideri zamjeraju premijeru propuste koji su prethodili napadu Hamasa 7. oktobra 2023. godine, zahtijevajući osnivanje nezavisne istražne komisije što Netanyahu odbija, istovremeno negirajući krivicu u sudskom procesu koji se protiv njega vodi zbog optužbi za korupciju.
Ukoliko pregovori nakon glasanja završe bez formiranja funkcionalne parlamentarne većine, postoji mogućnost da se u Izraelu ponovo raspišu izbori. Slična politička nestabilnost već je viđena u periodu između 2019. i 2022. godine, kada su građani čak pet puta izlazili na birališta.
