Viralno.
Aktuelnosti

Janša upozorio na poteškoće s migracijskim rutama kroz Beograd i Sarajevo

Janša je naglasio da su države na vanjskim granicama Unije najizloženije te im ponudio pomoć

Janša upozorio na poteškoće s migracijskim rutama kroz Beograd i Sarajevo

Tokom samita mediteranskih članica Evropske unije (MED9) održanog u Splitu, slovenski premijer Janez Janša skrenuo je pažnju na činjenicu da priliv nezakonitih ulazaka duž balkanske rute ne opada. On je istakao potrebu za znatno čvršćom zaštitom vanjskih međa EU-a, ocijenivši da bi takav potez stvorio uslove za uklanjanje graničnih provjera unutar samog šengenskog prostora.

Obraćajući se novinarima po završetku sastanka, Janša je izrazio podršku primjeni evropskog pakta o migracijama i azilu, naglasivši da ova mjera donosi početne pomake, premda postoje očigledne razlike među pojedinim pravcima kretanja. Posebno je izdvojio zapadnobalkanski pravac, konstatujući: „Očito je da imamo problema s prijelazima preko Sarajeva i Beograda“. Dodao je i da je o tom pitanju prethodno razmijenio stavove s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, kao i s premijerkom Italije Đorđom Meloni.

Slovenski zvaničnik je potcrtao da najveći teret snose članice smještene na vanjskim granicama Unije, ponudivši im direktnu podršku u kontroli granica. Pojasnio je da je cilj efikasnijeg nadzora vanjskih granica upravo ukidanje internih restrikcija unutar Schengena, jer to i jeste suština uspostavljanja cjelokupnog sistema.

Kao ozbiljan dugoročni problem Janša je istakao nepovoljnu demografsku sliku na kontinentu, napomenuvši da devet država okupljenih u MED9 broji oko 200 miliona stanovnika, ali bilježi konstantan pad usljed negativnog priraštaja. Prema njegovom viđenju, fizičke barijere ne nude rješenje za ovakve okolnosti: „Svaki dan po broju stanovnika gubimo jednu manju lokalnu zajednicu. Historija nas je naučila da u takvim okolnostima ne možemo graditi zidove na granicama. Bez obzira na to koliko zidova podignemo i koliko oni bili visoki, to nije učinkovito“.

Učesnici susreta su se tokom zasjedanja dotakli i tema poput dugoročnog budžeta EU-a, politike proširenja, energetske stabilnosti te sigurnosnih prilika na Bliskom istoku. Susret je zaključen potpisivanjem Splitske deklaracije kojom se promoviraju mir, sigurnost i ekonomski napredak na Mediteranu, čime je Hrvatska okončala predsjedavanje ovom grupacijom koju uz Sloveniju čine Francuska, Grčka, Italija, Kipar, Malta, Portugal i Španija.

Povezane priče