Savremena djeca i tinejdžeri provode značajan dio dana uz telefone i računare, što otvara pitanje stvarnog utjecaja tehnologije na njihovo psihičko zdravlje. Istraživanje švedskog Instituta Karolinska, objavljeno u stručnom časopisu Nature Human Behaviour, ukazuje na to da veza između digitalnih uređaja i anksioznosti ili depresije nije jednostavna. Značajnu ulogu u ovom procesu imaju nasljedne predispozicije, porodični odnosi te šire socijalno okruženje u kojem adolescenti odrastaju.
Naučnici su pratili više od 21.000 blizanaca u Švedskoj od devete godine pa sve do punoljetstva, s ciljem utvrđivanja veze između slobodnog vremena pred ekranima i mentalnih poteškoća. Poredeći blizance unutar istih porodica, autori su primijetili da uočena veza znatno slabi kada se u analizu uključe genetika i zajednički kućni uslovi, što je bilo posebno uočljivo kod jednojajčanih parova. To implicira da dio poteškoća koje su se pripisivale ekranima zapravo potiče iz drugih životnih okolnosti.
Studija naglašava da nemaju sve digitalne aktivnosti isti utjecaj na mlade. Interaktivni sadržaji poput igranja igara, dopisivanja i pretraživanja interneta pokazali su znatno snažniju povezanost sa simptomima depresije nego pasivno gledanje televizijskih emisija i videozapisa. Petnaestogodišnjaci koji su ovim aktivnostima posvećivali više od šest sati dnevno bilježili su dvostruko veći rizik od kasnijih dijagnoza u odnosu na vršnjake koji su pred ekranom provodili do dva sata, mada to samo po sebi ne dokazuje direktnu uzročnost.
