Diplomatski spor izbio je između Južne Koreje i Ukrajine nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno objavio prebacivanje dvojice sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Južnu Koreju. Ured južnokorejskog predsjednika Li Dže Mjunga sada zahtijeva službeno objašnjenje i izvinjenje od Kijeva. Južna Koreja tvrdi da je Ukrajina prekršila dogovor o povjerljivosti.
Prema navodima Seula, Ukrajina je tokom pregovora izričito tražila da se transfer zarobljenika ne objavljuje. Južna Koreja je pristala na ovaj zahtjev iz sigurnosnih, diplomatskih i humanitarnih razloga. Posebno su bili zabrinuti za sigurnost samih zarobljenika i njihovih porodica koje žive u Sjevernoj Koreji.
Iz Seula su također naveli da je Ukrajina strahovala od reakcije vlastite javnosti. Postojala je bojazan da bi transfer mogao biti protumačen kao propuštena prilika za korištenje zarobljenika u eventualnoj razmjeni za ukrajinske vojnike koje drži Rusija.
Spor je kulminirao kada je predsjednik Zelenski tokom obraćanja Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku objavio informaciju o transferu. Predsjednik Li Dže Mjung je nakon toga izjavio da je objava predstavljala kršenje dogovora i da je informacija trebala ostati tajna.
Dodatno nezadovoljstvo u Seulu izazvale su tvrdnje iz ukrajinskog predsjedničkog ureda, objavljene u medijima, da nije postojao dogovor o povjerljivosti. Južnokorejski predsjednički ured smatra ovo negiranje posebno ozbiljnim. Tvrde da je time dodatno narušeno povjerenje između dvije vlade, te razmatraju i druge mjere.
Dvojica sjevernokorejskih vojnika zarobljena su u januaru 2025. godine u ruskoj regiji Kursk. Oni su tamo poslani kao dio sjevernokorejskih snaga koje podržavaju Rusiju u sukobu protiv Ukrajine. Ovo su prvi javno potvrđeni sjevernokorejski vojnici koji su zarobljeni živi tokom tog sukoba.
Južna Koreja ranije nije javno potvrđivala njihov dolazak zbog osjetljivosti slučaja i mogućih posljedica po zarobljenike i njihove porodice. Razgovori o njihovom transferu počeli su nakon što su vojnici izrazili želju da odu u Južnu Koreju. Cijeli proces je razmatran kroz sigurnosne, diplomatske i humanitarne aspekte, a sada Seul od Kijeva traži objašnjenje i izvinjenje.
