Danas se obilježava 35. godišnjica historijske odluke Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine o mobilizaciji rezervnog sastava policije Ministarstva unutrašnjih poslova. Ovaj potez nije bio samo administrativni akt, već ključni odbrambeni korak. Bez njega bi Bosna i Hercegovina početkom 1992. godine ostala bez jedine organizovane oružane sile sposobne da zaštiti građane, institucije i teritorijalni integritet.
U spomen na ovaj važan datum, u Sarajevu se organizuje svečani program pod nazivom "Od prvog poziva, do odbrane države". Program uključuje masovni defile od Vječne vatre do Kulturno-sportskog centra Skenderija, gdje će se održati Svečana akademija. Direktni učesnici tog vremena, Enes Bezdrob i Darko Čorić, podsjetili su javnost na političku pozadinu i sigurnosne izazove koji su pratili ovaj historijski trenutak.
Važnost odluke donesene 19. septembra 1991. godine može se shvatiti analizom političkog i sigurnosnog ambijenta u kojem se Bosna i Hercegovina tada nalazila. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, država je ušla u izuzetno tešku fazu. Političke tenzije u regiji su dostizale vrhunac, a režim iz Beograda, predvođen Slobodanom Miloševićem, u saradnji sa rukovodstvom Srpske demokratske stranke (SDS), već je otvoreno provodio planove o stvaranju Velike Srbije. Kroz takozvanu "regionalizaciju" i osnivanje "Srpskih autonomnih oblasti", sistematski se podrivala pravna i politička struktura SRBiH.
Istovremeno, diljem republike došlo je do drastičnog porasta kriminala i agresivnog ponašanja naručenih grupa. Enes Bezdrob je naglasio da se oružani sukob na teritoriji Bosne i Hercegovine razbuktao već u ljeto 1991. godine, a ne tek u proljeće 1992. godine. On je naveo da je najistaknutija kulminacija bila u ljeto 1991. godine, kada su četnički rezervisti i paravojne formacije iz Crne Gore i Srbije preko Trebinja ušli i popalili selo Ravno, što je bio stvarni početak rata.
U takvim okolnostima, dok su se u susjednoj Hrvatskoj vodile borbe, a Jugoslovenska narodna armija (JNA) transformisala u oružanu silu jednog nacionalnog projekta, jedini legalni mehanizam zaštite Bosne i Hercegovine bili su organi unutrašnjih poslova. Suočeno s realnom opasnošću od potpunog kolapsa pravnog poretka, Predsjedništvo SRBiH, predvođeno Alijom Izetbegovićem, donijelo je 19. septembra 1991. godine odluku o mobilizaciji rezervnog sastava policije. Iako su politički predstavnici SDS-a već radili na razbijanju jedinstvenog MUP-a, pritisak sigurnosne krize bio je toliki da ni oni u tom trenutku nisu mogli otvoreno glasati protiv podizanja rezervnog sastava. Odluka je donesena jednoglasno, što je čini historijskom.
Mobilizacijom je postignut trenutni i masovni efekat u pogledu brojnosti sigurnosnih snaga, četverostruko povećavajući kapacitete MUP-a u Sarajevu. Time je spriječena eskalacija kriminala, unesen osjećaj sigurnosti među stanovništvo i stvorena prepreka onima koji su planirali brzu okupaciju ključnih gradova. Međutim, nade da će mobilizacija služiti samo klasičnim policijskim poslovima brzo su se raspršile razvojem događaja. Uslijedile su otvorene provokacije, nezakonite barikade, gomilanje naoružanja i cijepanje MUP-a nakon proglašenja takozvane "Republike Srpske" 9. januara 1992. godine, što je dovelo do masovnog odlaska srpskih kadrova.
Darko Čorić je naglasio kako je početni motiv mobilizacije prerastao u duboku patriotsku svijest, jer je ljudima postalo jasno da je riječ o odbrani same države. Pripadnici MUP-a RBiH postali su ključna oružana sila u najkritičnijim mjesecima 1992. godine, a iz njihovih redova izrasle su elitne jedinice poput Specijalne jedinice MUP-a – Odreda "Bosna" ("Vikićevi specijalci") i Odreda policije za specijalne namjene "Lasta". Ove jedinice su odigrale presudnu ulogu u odbrani Sarajeva i borbama širom Bosne i Hercegovine, od gradskih ulica do planinskih ratišta i završnih oslobodilačkih operacija. U trenutku kada su se državne strukture raspadale, rezervni sastav MUP-a stajao je kao jedina legalna i organizovana oružana sila, iz čijeg jezgra su izrasle Patriotska liga i zvanična Armija Republike Bosne i Hercegovine.
