Dugogodišnje pravilo da pobjedu na izborima u Srbiji osigurava isključivo kontrola nad televizijama s nacionalnom frekvencijom srušeno je na posljednjem glasanju. Iako je Aleksandar Vučić godinama dominirao tradicionalnim eterom, što je svojevremeno i sam ironizirao izlaskom iz frižidera, rezultati pokazuju da su digitalne platforme poslužile kao ključno oruđe za mobilizaciju glasača, dok je neposredan kontakt na terenu nadomjestio nedostatak medijskog prostora.
Medijski monitoring organizacija poput BIRODI-ja i CRTA-e potvrdio je drastičnu nesrazmjernost tokom kampanje. Vučić je u drugoj polovini septembra zauzeo čak 78 posto prostora posvećenog političkim akterima na pet vodećih televizija, što je dvanaest puta više u odnosu na Studentsku listu. Dok je lider liste Ilija Srdanović bio potpuno odsječen od nastupa uživo na ovim kanalima, Vučić je zabilježio 17 direktnih gostovanja u svega jedanaest dana, a u završnici je imao čak 78 direktnih uključenja. U medijskoj ofanzivi učestvovali su Pink, Prva i Informer, koji je plasirao i sporne tvrdnje o navodnoj nekretnini Srdanovića u Hrvatskoj.
Kao odgovor na zatvorenost televizija, studenti su fokus preusmjerili na internet, u zemlji gdje Instagram prati tri četvrtine građana, Facebook 69, TikTok 46, a platformu X oko 21 posto. Glavni nalog studentskog pokreta okupio je više od 930.000 pratilaca, uz angažman pedesetak fakultetskih stranica i znatno viši nivo interakcija u odnosu na zvanične kanale vlasti. Pored organskog dosega, Studentska lista je na oglašavanje uložila oko 122.000 eura, nadmašivši Srpsku naprednu stranku koja je potrošila 105.000 eura, čime su algoritamski uspješno uvezali i aktivirali postojeće simpatizere.
