Viralno.
Ekonomija

Ratni sukobi na Bliskom istoku drastično preoblikovali globalne rute transporta nafte

Rat u Iranu i eskalacija rata u Jemenu omogućile su Hutima i Korpusu islamske revolucionarne garde kontrolu nad dva najvažnija pomorska prolaza Bab el Mandeb i Hormuz, što za posljedicu ima gubitke i troškove koji će se dugo osjećati.

Ratni sukobi na Bliskom istoku drastično preoblikovali globalne rute transporta nafte

Vojni sukobi u regiji Bliskog istoka doveli su do dramatičnog pada pomorskog saobraćaja kroz ključne koridore. Podaci specijalizovanih analitičkih servisa pokazuju da je krajem septembra kroz Hormuški moreuz dnevno prolazio tek 31 brod, u poređenju sa čak 138 plovila koliko ih je bilježeno prije eskalacije sukoba s Iranom. Istovremeno, prema evidenciji Međunarodne agencije za energiju, dnevni protok nafte kroz ovaj prolaz opao je s nekadašnjih 20 miliona na svega 2,7 miliona barela u periodu od marta do maja, što je proizvođače do sredine juna koštalo više od 1,3 milijarde barela neizvezene nafte.

Pomorski tjesnaci Bab el-Mandeb i Hormuz postali su izuzetno opasne zone usljed postavljenih iranskih mina, kao i učestalih napada raketama i bespilotnim letjelicama. U samom Hormuškom moreuzu, čiji je plovni koridor širok tek dvije milje po smjeru, Iranska revolucionarna garda je 4. maja uspostavila kontrolnu zonu od Kešma do Fudžejre, zahtijevajući od brodova posebna odobrenja. Pored toga, britanska pomorska služba UKMTO zabilježila je 23 napada na plovila unutar moreuza i u njegovom neposrednom okruženju od početka oktobra.

Kako bi zaobišle blokade, države zaljeva oslanjaju se na alternativne kopnene rute. Saudijska Arabija je znatno povećala transport preko naftovoda Istok–Zapad kapaciteta sedam miliona barela dnevno, podigavši izvoz iz luke Yanbu na 4 do 4,5 miliona barela dnevno, iako je taj cjevovod u septembru djelimično oštećen napadom dronova lansiranih s iračke teritorije. Ujedinjeni Arapski Emirati koriste pravac Habšan–Fudžejra sa 1,8 miliona barela dnevno, vrativši ukupan izvoz na 4,3 miliona barela, dok Iran glavninu nafte plasira preko otoka Hark te cjevovodom Goreh–Džask prema lukama izvan samog tjesnaca.

Situaciju dodatno komplikuju tenzije oko moreuza Bab el-Mandeb, gdje su Huti krajem jula proglasili blokadu, što je odmah dovelo do pada prolaska tankera za 42 posto. Iako jemenske vlasti navode da su početkom oktobra uz saudijsku podršku potisnule Hute prema Moki, potencijalno zatvaranje ovog prolaza primoralo bi tankere da plove znatno dužom rutom oko Rta dobre nade. Takva ruta udvostručuje vrijeme plovidbe s četiri na osam sedmica i povećava udaljenost na oko 14.700 nautičkih milja, dok kao kraće opcije za evropsko tržište ostaju Suecki kanal i naftovod SUMED.

Materijalne štete na energetskoj infrastrukturi procjenjuju se na najmanje 25 milijardi dolara, dok je Irak pretrpio gubitke od oko 60 milijardi dolara prihoda, kako je potvrdio šef iračke diplomatije Fuad Hussein. Iako je izvoz sirove nafte krajem septembra pojedinim danima nadmašio predratnih 18 miliona barela kroz zaobilazne pravce, cijena barela Brenta kretala se oko 109,86 dolara, nakon proljetnog skoka na 126,41 dolar, što jasno ukazuje na trajnu ranjivost svjetske trgovine energentima.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče