Viralno.

Slični simptomi, različiti uzroci: Kako prepoznati razliku između prehlade i alergije

Svrbež očiju više govori u prilog alergiji, dok temperatura, grlobolja i bolovi u tijelu češće prate prehladu

Slični simptomi, različiti uzroci: Kako prepoznati razliku između prehlade i alergije

Začepljenost i curenje nosa, kihanje te kašalj predstavljaju tegobe zajedničke i za prehladu i za alergiju, zbog čega ih u početku može biti teško razlikovati. Dok je prehlada posljedica virusnih infekcija gornjeg respiratornog trakta, alergijske reakcije nastaju kada imunološki sistem reaguje na vanjske faktore poput polena trava, korova ili drveća.

Ključni pokazatelji koji ukazuju na alergijsku reakciju jesu izražen svrbež i suzenje očiju, oticanje kapaka, podočnjaci, kao i osjećaj svrbeža u grlu. S druge strane, prehlada se znatno češće manifestuje grloboljom, općom malaksalošću, bolovima u mišićima i povišenom tjelesnom temperaturom, koja se kod alergija praktično ne javlja. Iako se umor može osjetiti u oba slučaja, bolovi u tijelu jasno naginju prema virusnoj infekciji.

Vrijeme javljanja i dužina trajanja smetnji također pružaju važne smjernice. Alergije obično prate sezonski ritam i ponavljaju se u određenim periodima godine, posebno nakon boravka na otvorenom prostoru s visokom koncentracijom polena, a mogu trajati sedmicama ili onoliko dugo koliko traje izloženost alergenu. Za razliku od njih, prehlada se može razviti u bilo kojem godišnjem dobu, lakše se prenosi u kolektivima i zatvorenim prostorima te se uglavnom povlači unutar nekoliko dana do dvije sedmice, mada kašalj može potrajati i duže.

Kada je riječ o ublažavanju tegoba, prehlada primarno zahtijeva odmor, hidrataciju, fiziološke otopine za nos te po potrebi analgetike i antipiretike. Topli napici i med mogu efikasno ublažiti iritaciju grla i kašalj, uz napomenu da se med ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana. Kod alergija je osnovni korak smanjenje kontakta s alergenima, što uključuje izbjegavanje boravka vani u satima visoke koncentracije polena, zatvaranje prozora i presvlačenje, dok se medicinski tretman provodi antihistaminicima i namjenskim sprejevima u dogovoru sa stručnjacima.

Iako većina prehlada prolazi spontano, ljekarsku pomoć treba potražiti ako simptomi ne jenjavaju nakon desetak dana, ako se stanje naglo pogorša ili povišena temperatura potraje duže od četiri dana. Stručni savjet i dodatna dijagnostika preporučuju se i u slučaju dugotrajnih ili ponavljajućih alergijskih smetnji. Ukratko, pojava svrbeža u očima bez groznice ukazuje na alergiju, dok temperatura i bolovi u tijelu prate prehladu, ali konačnu dijagnozu pri izraženim nedoumicama uvijek treba prepustiti ljekaru.