Viralno.

U Banjoj Luci održana komemoracija i sahrana Biljane Plavšić uz prisustvo zvaničnika RS-a

U Banskom dvoru u Banjoj Luci počela je komemoracija povodom smrti Biljane Plavšić, haške osuđenice za ratne zločine. Komemoraciji prisustvuju najviši zvaničnici entiteta Republika Srpska.

U Banjoj Luci održana komemoracija i sahrana Biljane Plavšić uz prisustvo zvaničnika RS-a

U Banjoj Luci su održani komemoracija i posljednji ispraćaj bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić, koja je preminula u Beogradu u 96. godini. Nakon što je prethodno u glavnom gradu Srbije održan pomen, njeni posmrtni ostaci dopremljeni su u Banju Luku, gdje je organizaciju ispraćaja preuzeo Odbor za sahranu koji je Vlada Republike Srpske formirala na telefonskoj sjednici.

Komemorativnom skupu u Banskom dvoru, kao i kasnijem ispraćaju na gradskom groblju, prisustvovao je veći broj aktuelnih i nekadašnjih funkcionera. Među prisutnima su bili predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, bivši predsjednik RS Dragan Čavić, ministri u Vladi RS, kao i predstavnici pravosudnih i akademskih institucija, te poslanik Branislav Borenović. Zvaničnici su se tokom komemoracije upisali u knjigu žalosti, dok su pored kovčega bili položeni vijenci najviših entitetskih funkcionera.

Vjerski obred u Crkvi Svete Trojice predvodio je mitropolit banjalučki Jefrem, a uz odar su tokom opijela stajali pripadnici počasnog voda Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Nakon komemorativnog dijela programa, povorka se uputila prema gradskom groblju gdje je obavljena sahrana.

Biljana Plavšić se pred Haškim tribunalom, nakon dobrovoljne predaje u januaru 2001. godine, izjasnila krivom u oktobru 2002. za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, nakon čega su ostale tačke optužnice odbačene. Tribunal ju je 2003. godine pravosnažno osudio na 11 godina zatvora zbog odgovornosti za progon nesrpskog stanovništva u 37 općina u Bosni i Hercegovini, koji je obuhvatao ubistva, deportacije, nezakonita zatočenja i druga teška kršenja ljudskih prava.

Nakon izdržavanja kazne u Švedskoj, Plavšić je prijevremeno puštena na slobodu u oktobru 2009. godine, poslije čega se vratila u Beograd. U godinama nakon izlaska na slobodu, njeni javni istupi izazivali su dodatne polemike u javnosti, s obzirom na to da je relativizirala ranije priznanje krivice dato pred međunarodnim sudom, tvrdeći da je na nagodbu pristala radi blaže kazne, a zabilježeni su i istupi u kojima je negirala sudske presude i utvrđene ratne zločine.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče