Uspostavljanje nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ne zavisi isključivo od osvajanja većine u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, već i od raspodjele mandata u Domu naroda, sa posebnim naglaskom na bošnjački, hrvatski i srpski klub. Ustavne intervencije koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2022. i 2023. godine donijele su ključne promjene, jer je prva proširila Dom naroda sa 58 na 80 delegata i promijenila način njihovog izbora, dok je druga definisala proceduru imenovanja izvršne vlasti i uvela mehanizme za prevazilaženje političkih blokada. Posljedica ovih pravila jeste da stranka sa najvećim brojem mandata ne može automatski nametnuti premijera niti sama sastaviti izvršnu vlast.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije od 7. oktobra, na osnovu 98,70 posto obrađenih redovnih biračkih mjesta za Predstavnički dom FBiH, SDA vodi sa 30,63 posto glasova, slijedi SDP sa 15,39 posto, dok koalicija okupljena oko HDZ-a BiH bilježi 13,57 posto, a potom slijede SBiH, NiP, DF i ostali subjekti. Za parlamentarnu većinu neophodno je 50 od ukupno 98 zastupnika, no delegati u Domu naroda biraju se posredno iz kantonalnih skupština prema nacionalnim kvotama. Iz tog razloga visok rezultat u kantonima ne garantuje kontrolu nad određenim nacionalnim klubom, pa se konačna politička snaga još ne može utvrditi bez detaljnog uvida u nacionalnu strukturu novoizabranih kantonalnih zastupnika.
Postupak predlaganja kandidata za rukovodstvo entiteta podrazumijeva početni prag od 11 delegata unutar nacionalnog kluba, koji se u slučaju izostanka prijedloga nakon 30 dana spušta na sedam, a nakon 50 dana na četiri delegata. Amandman CXXXI, primjenjiv od 1. maja 2024. godine, propisuje da u slučaju nepostizanja saglasnosti predsjednika i oba potpredsjednika nakon dodatnih rokova, predsjednik može predložiti Vladu uz potpis samo jednog potpredsjednika. U tom scenariju potvrda zahtijeva većinu u oba parlamentarna doma, pri čemu odluku može spriječiti tropetinska većina protiv, odnosno 14 od ukupno 23 delegata u bilo kojem od tri konstitutivna kluba. Krajnji ishod potpunog neuspjeha jeste raspuštanje Parlamenta FBiH i kantonalnih skupština te raspisivanje prijevremenih izbora.
