Viralno.
Svijet

Ko su Huti i zbog čega vode sukob sa Saudijskom Arabijom?

Huti, koje podržava Iran, ponovo su u sukobu sa Saudijskom Arabijom, a napadi prijete da prošire rat na Bliskom istoku

Ko su Huti i zbog čega vode sukob sa Saudijskom Arabijom?

Nakon udara na međunarodni aerodrom u saudijskoj prijestolnici Rijadu, gdje je prema izvještajima život izgubilo najmanje 12 osoba dok je više od 300 povrijeđeno, Huti su ponovo dospjeli u fokus međunarodne javnosti. Ovaj oružani pokret preuzeo je odgovornost za napad, koji predstavlja treći udar na isti aerodrom u rasponu od sedam dana. Među nastradalima se nalazi i državljanin Sjedinjenih Američkih Država, a američki predsjednik Donald Trump naveo je da razmatra direktno vojno angažovanje SAD-a protiv ove grupacije, što pojačava strahovanja od eskalacije u širi regionalni konflikt.

Pokret Ansar Allah, poznatiji kao Huti, formiran je tokom devedesetih godina na sjeveru Jemena i pripada zejdijskom pravcu šiitskog islama. Organizaciju, nazvanu po porodici njenih osnivača, danas predvodi Abdul Malik el-Huti. Uz političku i oružanu podršku Irana, Huti su se integrisali u takozvanu osovinu otpora, djelujući zajedno s regionalnim akterima poput libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa u suprotstavljanju američkom i izraelskom uticaju.

Prekretnica u sukobu nastupila je 2014. godine kada su Huti zauzeli glavni grad Sanu, što je već naredne godine podstaklo Saudijsku Arabiju da formira arapsku koaliciju i pokrene vojnu intervenciju. Rijad je strahovao od širenja iranskog uticaja duž svoje južne granice, pa su godinama vođeni intenzivni zračni napadi na položaje pobunjenika. S druge strane, Huti su uzvraćali napadima raketama i dronovima na saudijske gradove, aerodrome i naftna postrojenja, uspjevši zadržati kontrolu nad teritorijom na kojoj živi između 70 i 80 posto jemenskog stanovništva.

Dugotrajna ratna razaranja izazvala su katastrofalnu humanitarnu krizu, ostavivši milione civila bez hrane, čiste vode i zdravstvene njege. Iako je primirje dogovoreno uz posredovanje Ujedinjenih nacija u aprilu 2022. godine donijelo privremeno smirenje tenzija, stanje se ponovo radikalizovalo nakon 7. oktobra 2023. godine i izbijanja sukoba u Gazi. Huti su tada počeli gađati ciljeve u Izraelu i trgovačke brodove u Crvenom moru, obrazlažući to solidarnošću s palestinskim narodom.

Dodatnu prijetnju globalnoj stabilnosti predstavljaju potezi Huta u blizini tjesnaca Bab el-Mandeb, strateškog prolaza koji povezuje Crveno more sa Indijskim okeanom i vodi ka Sueskom kanalu. Prema dostupnim navodima, pokret je proglasio pomorsku blokadu Saudijske Arabije i zaprijetio zatvaranjem ovog tjesnaca za saudijska plovila. Bilo kakav prekid plovidbe na ovoj ključnoj trgovačkoj ruti može drastično poskupjeti transport i energente, čineći jemenski konflikt pitanjem od presudne važnosti za svjetsku ekonomiju i sigurnost.

Povezane priče