U sarajevskim javnim bibliotekama zabilježena je visoka potražnja za literaturom, što potvrđuju svakodnevne posjete Centralnom pozajmnom odjeljenju smještenom u ulici Mis Irbina, ističe voditeljica za rad sa korisnicima Amela Đelilović-Malešević. Korisnicima su u ovom odjeljenju na raspolaganju čitaonica i zaštićeni fondovi specijalnih i zavičajnih zbirki koji se ne iznose van prostorija. U ostalim ograncima biblioteke dostupan je raznovrstan fond, od edukativnih slikovnica i školske lektire do stručnih djela neophodnih za polaganje ispita. Voditeljica odjeljenja i bibliotekarka Arijana Pandžo naglašava zadovoljstvo odzivom posjetilaca svih generacija, uz napomenu da prostora za napredak uvijek ima.
Kada je riječ o žanrovima, čitaoci najčešće biraju beletristiku kako bi pronašli predah od svakodnevnih briga, a izuzetno su traženi i naslovi iz psihologije, samopomoći, kao i memoari i putopisi. Đelilović-Malešević pojašnjava da osnovci i srednjoškolci tokom školske godine prvenstveno posuđuju obaveznu literaturu, dok u vrijeme raspusta rado posežu za avanturističkim i kriminalističkim romanima. Također, primjetan je trend povratka domaćim i stranim književnim klasicima među svim generacijama, dok studenti redovno koriste raspoložive fondove za akademske obaveze. Pandžo dodaje da biblioteke trebaju postati i prostori za edukativne igre i druženje, a ne samo mjesta zaduživanja knjiga.
Osnivačica dječije knjižare Bajkologija Anela Hakalović smatra da teret odgovornosti za čitanje ne smije biti prebačen na djecu, već na šire društvo koje im mora omogućiti kvalitetnije okruženje i dostupnost dobrih naslova u svijetu prepunom digitalnih distrakcija. Prema njenom mišljenju, ljubav prema pisanoj riječi potrebno je uspostaviti od najranijih dana pomoću jednostavnih slikovnica i ilustracija bez teksta, jer čitanje predstavlja vještinu koja se planski usvaja. Ona ukazuje i na uspješne strane prakse, poput podjele slikovnica na prvim pedijatrijskim posjetama u Velikoj Britaniji ili koordiniranih kampanja institucija vlasti i zdravstva u Hrvatskoj, naglašavajući presudnu ulogu roditelja u donošenju odluke o čitanju.
