Viralno.
Aktuelnosti

Rasprava o trajanju osnovnog obrazovanja u Sarajevu: Između predizbornih obećanja i pitanja suštinskog kvaliteta nastave

Jedan predizborni prijedlog o trajanju osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo pokrenuo je lavinu rasprava. Dio javnosti,koji je komentarisao ovo pitanje na društvenim mrežama je za mijenjanje trenutnog devetogodišnjeg modela, dok drugi poručuju da se o tako važnom pitanju ne može odlučivati bez ozbiljne stručne i javne rasprave.

Rasprava o trajanju osnovnog obrazovanja u Sarajevu: Između predizbornih obećanja i pitanja suštinskog kvaliteta nastave

Tokom predizborne kampanje, kandidat SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo Kerim Balić pokrenuo je inicijativu za napuštanje devetogodišnjeg modela i povratak na osmogodišnje osnovno obrazovanje. On smatra da djeca u uslovima snažne globalne konkurencije gube dragocjeno vrijeme te predlaže što brže skraćivanje školovanja. Iz Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo napominju da ovaj sistem nije uveden kantonalnom odlukom, već na osnovu Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH iz 2003. godine, nakon čega je implementacija tekla postepeno po administrativnim jedinicama, počevši od Republike Srpske školske 2003/2004. te Kantona Sarajevo 2004/2005. godine.

U resornom ministarstvu naglašavaju da je teza o „izgubljenoj godini" pogrešna jer su djeca počela ranije polaziti u školu, pa osnovno obrazovanje završavaju u istoj životnoj dobi kao ranije. Ciljevi reforme bili su harmonizacija sa evropskim standardima, raniji ulazak u obrazovni proces, unapređenje evaluacije i revizija nastavnih planova. Iz ove institucije poručuju da promjena broja godina sama po sebi ne osigurava viši kvalitet niti rasterećenje, te upozoravaju da se složena obrazovna pitanja ne smiju svoditi na populistička predizborna obećanja bez ozbiljne stručne analize i uvažavanja ustavnih nadležnosti.

Ranija istraživanja učeničkih postignuća, uključujući evaluacije Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) iz 2012. godine za matematiku i maternje jezike, kao i učešće u međunarodnom TIMSS istraživanju 2007. i 2009. godine, pokazala su rezultate ispod međunarodnog prosjeka u matematici i prirodnim naukama. Kantonalno ministarstvo ističe da je trenutni fokus na kurikularnoj reformi koja pomjera naglasak sa pukog pamćenja gradiva na konkretne ishode učenja, vještine i praktičnu primjenu znanja.

Prosvjetni radnik i nekadašnji voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo Namir Ibrahimović ocjenjuje zabrinjavajućim stav da je boravak u školi izgubljeno vrijeme. On navodi da je problematičan nedostatak argumenata za takve inicijative i naglašava da domaći obrazovni sistem pati od manjka kvaliteta na svim nivoima, bez obzira na dužinu trajanja osnovne škole. Prema njegovim riječima, politički fokus bi trebao biti usmjeren na stručno usavršavanje nastavnika, kreiranje sistema praćenja nastave, podršku učenicima iz marginaliziranih grupa, te rješavanje lošeg kvaliteta obrazovanja koji predstavlja jedan od glavnih razloga za odlazak mladih.

Govoreći o međunarodnim parametrima, Ibrahimović je naveo primjer Slovenije, koja i uz pad rezultata ima obrazovanje iznad OECD prosjeka, dok Bosna i Hercegovina bilježi visok udio funkcionalno nepismenih đaka. Podsjeća se da je BiH učestvovala na PISA testiranju samo 2018. godine, kada su rezultati objavljeni 3. decembra 2019. u Sarajevu pozicionirali državu na 62. mjesto među 79 zemalja. Predstavnica APOSO-a Žaneta Džumhur tada je predočila da je svaki drugi petnaestogodišnjak funkcionalno nepismen, uz najlošije rezultate iz prirodnih nauka, dok je više od 85 posto učenika i dalje izražavalo uvjerenje da obrazovanje osigurava bolju perspektivu i zaposlenje. Dalje učešće u ovom programu izostalo je zbog uslovljavanja iz Republike Srpske o zasebnom objavljivanju rezultata.

Povezane priče