Viralno.
Ekonomija

Potrošnja u BiH snažno raste uprkos skromnom rastu plata: Šta stoji iza punijih potrošačkih korpi

Građani Bosne i Hercegovine u septembru su u trgovinama kupili realno 17,9 posto više robe nego godinu ranije, pokazuju podaci državne Agencije za statistiku. Plate rastu znatno sporije, a ekonomista Admir Čavalić objašnjava da razliku pokrivaju penzije, dijaspora i krediti.

Potrošnja u BiH snažno raste uprkos skromnom rastu plata: Šta stoji iza punijih potrošačkih korpi

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, maloprodajni promet u septembru zabilježio je rast od 18,8 posto u tekućim cijenama u poređenju s istim mjesecom prethodne godine, dok je realni rast iznosio 17,9 posto. Ovi pokazatelji ukazuju na to da se količinski kupuje više, pri čemu je najveći skok zabilježen kod neprehrambenih proizvoda, s realnim rastom od 22,1 posto, dok je promet hrane, pića i duhana porastao za 9,7 posto. U poređenju s augustom, ukupan promet je realno uvećan za 3,4 posto.

Ovakva ekspanzija potrošnje u Bosni i Hercegovini znatno nadmašuje kretanja na evropskom tržištu, gdje je maloprodaja u Evropskoj uniji u augustu porasla tek 1,2 posto na godišnjem nivou, a u eurozoni 0,8 posto. Usporedbe radi, vodeće privrede poput Njemačke, Italije i Španije imale su pad prometa, dok je u Švedskoj zabilježen rast od 7,7 posto. U susjednoj Srbiji promet u stalnim cijenama u septembru bio je veći za 8,8 posto, pokazuju podaci tamošnjeg Republičkog zavoda za statistiku.

Nagli skok potrošnje u suprotnosti je s dinamikom primanja građana, s obzirom na to da je prosječna neto plata u BiH u augustu iznosila 1.701 KM, što je nominalni rast od 7,7 posto, dok je realni rast u Federaciji BiH iznosio 2,5 posto. Ekonomski analitičari pojašnjavaju da se jaz između primanja i potrošnje premošćuje povećanjem penzija u FBiH koje se odmah usmjeravaju u potrošnju, prilivom novca iz dijaspore kroz doznake i direktnu potrošnju, te pojačanim zaduživanjem putem potrošačkih kredita za nabavku skupljih dobara.

Značajan faktor u finansiranju tekućih troškova predstavlja i sve veća zaduženost kod mikrokreditnih organizacija. Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, građani u ovom entitetu kod ovih organizacija duguju gotovo 823 miliona KM, uz polugodišnji rast zaduženosti od osam posto i izuzetno visoke kamatne stope, dok udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da se penzioneri često zadužuju kako bi platili ogrjev, komunalije i lijekove. Uz to, dio rasta prometa potaknut je i višim cijenama energenata, pri čemu je promet motornim gorivima u RS-u u septembru nominalno skočio 39,6 posto, a realno 7,7 posto.

Na tržištu su uočljive i promjene potrošačkih navika, pa se bilježi preusmjeravanje kupaca iz malih piljara i kioska u velike trgovačke lance, supermarkete i hipermarkete. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da potrošnja finansirana kreditima i doznakama bez rasta produktivnosti stvara privid blagostanja koji dugoročno nije održiv. Umjesto dinamičnog razvoja, prognozira se skroman rast BDP-a između dva i tri posto, u skladu s procjenom Svjetske banke koja je prognozu rasta za Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini svela na 2,4 posto.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče