Viralno.
Svijet

Kovač: Rezultati američkih izbora predstavljaju referendum o Trumpu i najavljuju politička preslagivanja

Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač ocijenio je da su izbori u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) bili, prije svega, referendum o predsjedniku Donaldu Trumpu, posebno o njegovoj politici prema Iranu, koja je, kako je naveo, dovela do rasta cijena goriva i životnih troškova.

Kovač: Rezultati američkih izbora predstavljaju referendum o Trumpu i najavljuju politička preslagivanja

Nekadašnji šef hrvatske diplomatije Miro Kovač iznio je stav da su nedavni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama zapravo bili referendumsko izjašnjavanje o predsjedniku Donaldu Trumpu. Poseban naglasak stavio je na Trumpovu politiku prema Iranu, ocijenivši da je ona direktno uticala na poskupljenje energenata i povećanje opštih troškova života građana. Kovač je pritom napomenuo da poraz vladajuće stranke na međuizborima predstavlja uobičajenu političku praksu u SAD-u, podsjetivši da je u periodu poslije Drugog svjetskog rata jedino George W. Bush 2002. godine uspio sačuvati većinu u Kongresu, i to u vanrednim okolnostima nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Upitan o tome označava li ovaj ishod slabljenje Trumpovog uticaja i pokreta MAGA unutar Republikanske stranke, Kovač je naveo da će se pravi odgovor vidjeti tokom predstojećeg perioda unutarstranačkih prestrojavanja kod oba politička tabora. Uprkos mogućim promjenama, on smatra da republikanci ne mogu računati na uspjeh na predsjedničkim izborima 2028. godine bez podrške MAGA biračkog tijela kao jedne od presudnih frakcija.

Iako su republikanci izgubili dominaciju u oba doma Kongresa, to po Kovačevom sudu neće potpuno zaustaviti Trumpovo djelovanje, ali će nametnuti određena ograničenja. Istakao je da Trump može posezati za blokadom Kongresa, ali i da zakonodavna vlast ima mehanizme kojima može otežavati rad savezne administracije. Očekuje se da predsjednik nastavi s donošenjem izvršnih uredbi, kojih je u protekle dvije godine bilo više od 280, pri čemu su mnoge od njih osporili imenovani savezni suci, dok će o pojedinim ključnim temama morati postizati kompromise s novom demokratskom većinom.

U pogledu vanjske politike, odnosa s Evropom i NATO savezom, bivši hrvatski ministar ne prognozira krupne zaokrete jer strateški prioriteti SAD-a ostaju nepromijenjeni. On ipak predviđa dalje postepeno povlačenje američkih snaga iz određenih regija, prevashodno s Bliskog istoka, zaključujući da će Evropa za Sjedinjene Države i dalje biti bitan partner, ali manje prioritetan u poređenju s prostorom Indopacifika.

Američki međuizbori, koji služe kao ključni barometar popularnosti aktuelne vlasti, održani su 3. novembra 2026. godine na polovini Trumpovog mandata, obuhvativši glasanje za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, dio senatorskih mandata, te guvernere u 36 saveznih država. Pobjedom i preuzimanjem kontrole nad oba doma Kongresa, Demokratska stranka osigurala je snažniju ulogu u zakonodavnom procesu i znatno veće mogućnosti nadzora nad djelovanjem Trumpove administracije u naredne dvije godine.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče