Građanima Bosne i Hercegovine koji žive u priobalnim područjima od ovog mjeseca na raspolaganju je besplatna aplikacija Vodoalarm. Ova platforma objedinjuje podatke o nivoima rijeka sa 189 mjernih lokacija širom države te automatski šalje notifikacije u slučaju naglog rasta vode ili dostizanja definisanih granica za odbranu od poplava. Aplikaciju je samostalno, koristeći lična sredstva i u slobodno vrijeme, osmislio i programirao Anes Berbić iz Sanskog Mosta.
Autor navodi kako ga je na ovaj poduhvat motivisalo lično iskustvo života uz Sanu, a posebno teške poplave koje su zemlju pogodile 2014. godine. Berbić ističe: „Odrastao sam u Sanskom Mostu, uz Sanu, i poplave iz 2014. godine, kao i svaka jača kiša od tada, kod nas znače isto pitanje: koliko je rijeka narasla i da li voda dolazi? Podaci o vodostajima u BiH postoje, ali su razbacani po pet različitih web stranica agencija i zavoda, svaka u svom formatu, i teško ih je pratiti na mobitelu, posebno noću ili u trenutku kad je najpotrebnije.” Cilj projekta bio je da stanovništvo pravovremeno i bez pretraživanja više stranica dobije ključne informacije o vodotocima koji im prijete.
Baza aplikacije preuzima javne podatke Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Sava HIS), agencija za vodna područja u FBiH, te federalnog i entitetskog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske. Najveći tehnički izazov predstavljale su neujednačene baze institucija, rad hidroelektrana na Neretvi, negativne vrijednosti vodomjera i stanice koje povremeno ne emituju podatke. Zbog toga je razvijen sistem koji prepoznaje duple stanice, filtrira tehničke greške senzora i provjerava stanje svakih 15 minuta.
Vodoalarm korisnicima omogućava praćenje specifičnih lokacija, pri čemu se podrazumijevano upozorenje aktivira pri rastu vode od 30 centimetara u periodu od šest sati, uz opciju ručnog podešavanja. Velika prednost sistema je istovremeni prikaz uzvodnih i nizvodnih tačaka. „Na većim rijekama val putuje satima, pa porast na stanici uzvodno ljudima nizvodno može dati nekoliko sati za pripremu: pomjeriti auto, podići stvari, provjeriti ukućane. Zato aplikacija na stranici svake stanice prikazuje i stanice uzvodno i nizvodno”, pojasnio je Berbić u razgovoru s medijima.
Ipak, autor upozorava da servis ne izrađuje vlastite hidrološke prognoze niti može zamijeniti zvanične službe civilne zaštite. Na manjim bujičnim tokovima vodostaj može eskalirati brže od same objave podataka na internetu, a pojedina područja poput Trebinja, Bileće, Livna i Tomislavgrada trenutno nisu adekvatno pokrivena. „Mislim da najveća vrijednost leži u tome što ljudi dobiju informaciju ranije i jednostavnije: ne moraju znati gdje se nalaze podaci ni kako ih čitati, nego dobiju jasnu poruku na telefon. Svaki sat ranije znači da se može nešto spasiti”, naglasio je autor.
Razvoj softvera započeo je u septembru, web verzija pokrenuta je 6. oktobra, na iOS-u je aktivna od 9. oktobra, dok je verzija za Android uređaje plasirana 26. oktobra nakon testiranja s dvadesetak korisnika. Velika pažnja posvećena je stabilnosti servera pod opterećenjem: „Drugi izazov je da sistem izdrži 'noć poplave', kada hiljade ljudi u istoj minuti otvore aplikaciju, pa sam to posebno testirao”, dodao je programer.
Aplikacija ostaje potpuno besplatna, bez reklama i registracije, a u planu je uvođenje prikaza količine padavina, prognoza nadležnih službi i potencijalnih sedmodnevnih modela. Sa stotinjak početnih korisnika i pozitivnim odjekom u javnosti, Berbić poziva stanovnike ugroženih područja na blagovremenu pripremu: „Instalirajte aplikaciju sada, dok je mirno, izaberite stanicu kod svoje kuće i jednu ili dvije uzvodno i uključite obavještenja. Kad dođe kiša, nećete morati ništa tražiti. A ako vam aplikacija javi da voda raste, slijedite upute Civilne zaštite.”
