Za realizaciju projekta hidroelektrane Dabar obezbijeđeno je 50 miliona KM, čime ovaj energetski poduhvat ulazi u novu fazu koja podrazumijeva i obimnu eksproprijaciju zemljišta. Ovaj korak ponovo je u fokus javnosti stavio pitanje potencijalnih posljedica koje bi radovi mogli ostaviti na cjelokupni hidrološki sistem i prirodne resurse hercegovačkog područja.
Poznati hidrolog, profesor Muriz Spahić, upozorava da širi projekat Gornji horizonti, u čijem sastavu se nalazi i HE Dabar, podrazumijeva preusmjeravanje krških voda iz sliva Neretve ka slivu rijeke Trebišnjice. Prema njegovim riječima, takva praksa se prema međunarodnim standardima načelno ne dozvoljava bez izrazite nužde, koja u ovom slučaju ne opravdava obim moguće štete u odnosu na korist namijenjenu prevashodno investitorima.
Govoreći o tehničkim detaljima, Spahić je pojasnio da sistem obuhvata sliv rijeke Zalomke, te da je planirano podzemno provođenje vode iz Nevesinjskog u Dabarsko polje tunelom, gdje se gradi hidroelektrana kapaciteta 160 MW. Pored toga, već je izgrađen tunel koji Dabarsko polje povezuje s Fatničkim poljem, gdje je takođe predviđeno još jedno postrojenje.
