Predstojeći izbori u Srbiji protiču u atmosferi u kojoj nije glavno pitanje sam izborni pobjednik, već ko će prvi preuzeti inicijativu i proglasiti trijumf. U uspjeh vjeruju i Aleksandar Vučić i studentski pokret, pri čemu oponenti aktuelne vlasti upozoravaju na mogućnost izbornih manipulacija. Prema navodima kritičara, režim računa na više od sto hiljada glasova iz regionalne dijaspore, uključujući Republiku Srpsku, Crnu Goru i Kosovo, uz sumnje u višestruko glasanje pristalica vladajuće opcije.
Političke tenzije mogle bi dovesti zemlju na rub ozbiljnih unutrašnjih sukoba, jer nijedna strana ne planira priznati poraz. Protivnici vlasti ističu da nakon dvogodišnjeg angažmana neće odustati od borbe, dok analitičari ne isključuju ni mogućnost revolucionarnog scenarija. Društvo je duboko podijeljeno, iako paradoksalno dijeli slične stavove o ključnim pitanjima poput regionalne politike, odnosa prema Rusiji i nespremnosti za uvođenje sankcija, kao i općeg euroskepticizma.
Istraživanja javnog mnijenja nagovještavaju izuzetno neizvjestan ishod, pri čemu pojedine ankete daju listi Aleksandra Vučića oko 45 posto glasova, dok druga mjerenja identičan procenat predviđaju studentskoj listi. Za konačni uspjeh studentske opcije procjenjuje se da je neophodna izlaznost od najmanje 65 posto. Za Vučića i njegove bliske saradnike ovi izbori predstavljaju borbu za politički i lični opstanak, zbog čega se ne očekuje dobrovoljna predaja vlasti.
