Iako se prijetnje demokratskom poretku često prvenstveno vežu za islamistički radikalizam, stručnjaci upozoravaju na sve izraženije antidemokratske i isključujuće tendencije unutar kršćanskih krugova. Teologinje Sigrid Rettenbacher sa Privatne pedagoške visoke škole Biskupije Linz i Univerziteta u Portlandu te Angelika Walser sa Univerziteta u Salzburgu ističu da se kršćanstvo sve više instrumentalizira radi rušenja sekularnog poretka. Ovaj pokret nastoji poništiti tekovine Drugog vatikanskog koncila iz perioda 1962–1965. godine, kojim je Katolička crkva priznala građanske slobode i demokratiju utemeljenu na ljudskim pravima.
U fokusu ove ideologije nalazi se neointegralizam, pravac koji zagovara podređivanje civilne vlasti crkvenom autoritetu i uspostavljanje svojevrsne katoličke teokratije. U zamišljenom sistemu državljanstvo bi zavisilo od katoličkog krštenja, pravo glasa bi primarno pripadalo muškoj glavi porodice, dok bi zapošljavanje žena zahtijevalo odobrenje supruga uz drastično sužavanje prava manjina. Radi lakšeg širenja svojih ideja, zagovornici se oslanjaju na društvene mreže poput Instagrama i TikToka, gdje influenseri populariziraju tradicionalne rodne uloge i povratak 'katoličke marame' među mlađim vjernicama.
Iza ovih inicijativa stoji izuzetno snažna finansijska mašinerija, pri čemu je u Evropi između 2019. i 2023. godine uloženo gotovo 1,2 milijarde američkih dolara u kampanje usmjerene protiv rodnih politika i ravnopravnosti. Iako na nivou pojedinačnih država ove strukture ponekad djeluju bezopasno, njihova snaga leži u razgranatoj transnacionalnoj povezanosti koja obuhvata Sjedinjene Američke Države, Austriju i Njemačku. Zapažene su i veze sa visokim političkim krugovima u SAD-u, uključujući mreže bliske američkom potpredsjedniku J. D. Vanceu, dok američki privatni Univerzitet Steubenville djeluje i putem kampusa u austrijskom Gamingu.
