Kulenović je istakao da je povjerenje građana u izborni proces dugi niz godina ozbiljno narušeno. Kao primjere nepravilnosti naveo je lokalne izbore u Doboju i Srebrenici 2020. godine, Opće izbore 2022. i prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Institucionalni nalazi potvrdili su krivotvorenje potpisa u 107 od 270 grafološki vještačenih biračkih odbora, uz više od hiljadu slučajeva glasanja bez važećih dokumenata.
Uvođenje biometrijske identifikacije otiskom prsta i optičkih skenera za glasačke listiće Kulenović je ocijenio kao značajan institucionalni iskorak. Probni izbori održani u septembru pokazali su uspješnost verifikacije otiska prsta u preko 97 posto slučajeva. Rezultati su elektronski prenošeni za nekoliko minuta, što bi, ako se potvrdi 4. oktobra, trebalo spriječiti glasanje umjesto umrlih, odsutnih i dijaspore. Također, očekuje se smanjenje naknadnog dopisivanja glasova u biračkim odborima, što bi rezultiralo realnijim, vjerovatno nižim izlaznostima.
Kulenović je upozorio da je tehnologija neutralan alat ako se profesionalno koristi, a ne čarobni štapić. Naglasio je da biometrija ne može spriječiti kupovinu glasova, zloupotrebu javnih resursa, klijentelizam ili pritiske pri zapošljavanju. Također je upozorio na rizik od namjernog sabotiranja opreme i izazivanja tehničkih kvarova, s ciljem iznuđivanja povratka na ručno brojanje.
Kao ključni trend, Kulenović je istakao raskorak između privatnog nezadovoljstva građana i njihovog ponašanja na biralištima, primjećujući tihu većinu koja umjesto glasanja za alternativu ostaje kod kuće. Rekordno niska izlaznost od 35,77 posto na nedavnim izborima u Republici Srpskoj ocijenjena je kao jasan alarm, jer niska izlaznost pogoduje isključivo najorganizovanijim stranačkim mašinerijama. Predviđa se da bi vladajuće stranke mogle izgubiti fiktivne glasove, ali zadržati relativnu moć zahvaljujući niskoj izlaznosti, klijentelizmu i kolektivnom strahu, dok će urbani i reformski blokovi voditi tešku bitku. Kulenović je na kraju zaključio da tehnologija pruža samo čiste glasačke kutije, dok se za poštene i slobodne izbore građani moraju izboriti sami.
Dr. Adnan Mašić je ove izbore nazvao historijskim, s obzirom na to da se održavaju više od tri decenije nakon Daytonskog sporazuma, u vrijeme kada se sve glasnije govori o reorganizaciji države. Posebno je naglasio da će se po prvi put koristiti tehnologija koja u najvećoj mogućoj mjeri garantuje poštene izbore. Pozvao je građane kojima je stalo do opstanka države da izađu na izbore, ali i da razumiju izborni model, uključujući pojmove izborne jedinice, izbornog praga i dodjele mandata, koji u BiH često nisu ni intuitivni ni logični.
Dr. Mašić je predstavio podatke o broju važećih glasova u Kantonu Sarajevo od 2012. godine, koji pokazuju da opći izbori bilježe veću izlaznost od lokalnih. Na općim izborima prosječno je bilo oko 214.700 važećih glasova, dok je na lokalnim zabilježeno oko 176.900, što je približno 21 posto manje. Očekuje se nastavak ovog trenda, ali primjena izborne tehnologije mogla bi značajno utjecati na izlaznost 2026. godine. Također je naglašeno da rezultati općih izbora uveliko zavise od stranačke infrastrukture na lokalnom nivou.
