Antarktički ledenjak Thwaites, poznat i kao "ledenjak sudnjeg dana", prostire se na površini približnoj američkoj saveznoj državi Floridi i već decenijama bilježi povlačenje leda. Voda koja se topi s ovog masiva trenutno uzrokuje oko četiri posto ukupnog globalnog rasta nivoa mora. Zbog svoje zapremine koja direktno može povisiti mora za preko 60 centimetara, ali i uloge prirodnog štita za ostatak antarktičkog ledenog pokrivača, njegovo potpuno urušavanje moglo bi dovesti do porasta vode i do tri metra, ugrožavajući obalna područja od Miamija do Manile.
Stručnjaci sa Univerziteta Kalifornije u Irvineu i NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon razvili su napredniji model koji preciznije mapira dešavanja pod ledom. Za razliku od ranijih pretpostavki o stabilnoj liniji prizemljenja na mjestu dodira leda i morskog dna, satelitski snimci otkrili su dinamičnu zonu široku i nekoliko kilometara. Plimna kretanja u tom međuprostoru podižu i spuštaju ledenu masu, omogućavajući relativno toploj morskoj vodi dubok prodor koji znatno intenzivira topljenje, pojasnio je vodeći autor istraživanja Mattia Poinelli s UCLA-a.
Uvrštavanjem ovih novih parametara u proračune, utvrđeno je da bi Thwaites do kraja 2100. godine mogao podići globalni nivo mora za oko 30 milimetara, uz marginu greške od šest milimetara. Ova procjena dvostruko je veća u odnosu na dosadašnja predviđanja, čak i u scenariju bez daljnjeg rasta globalnih temperatura. S obzirom na nagib terena prema unutrašnjosti, otapanje izlaže još veće površine leda toploj vodi, dok dva podvodna grebena još uvijek usporavaju njegovo klizanje.
