Viralno.
Regija

Knežević uputio oštre kritike Vladi zbog uslova Hrvatske i spomenuo mogućnost pobune

Lider prosrpske Demokratske narodne stranke (DNP) Milan Knežević je u Skupštini Crne Gore pozvao na pripremu za ustanak, tvrdeći da Vlada Milojka Spajića želi predati suverenitet Hrvatskoj.

Knežević uputio oštre kritike Vladi zbog uslova Hrvatske i spomenuo mogućnost pobune

Tokom skupštinske rasprave o promjenama ustava, poslanici u Crnoj Gori dotakli su se i pitanja osam uslova koje je zvanični Zagreb postavio Podgorici na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da se građani moraju pripremiti na pobunu kako ne bi prepustili državu Hrvatskoj, naglasivši da otpor nije usmjeren protiv susjeda, već protiv vlastite Vlade koja navodno predaje državni suverenitet. Dodao je i da njegova politička opcija neće pristati ni na kakve sporazume sa Zagrebom.

Osvrćući se na potraživanje od 2,7 milijardi za vojnu opremu izmještenu tokom ratnih sukoba, Knežević se zapitao ide li Crna Gora u Evropsku uniju ili pod okrilje Hrvatske. Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković replicirao je kako to ne predstavlja zvanični zahtjev Zagreba, pojasnivši da bi eventualni dug trebala izmiriti Srbija kao pravna nasljednica nekadašnje državne zajednice. Knežević je takav stav nazvao apsurdnim, ironično nabrajajući šta bi se sve moglo nabaviti tim sredstvima, od borbenih aviona Mirage i podmornica do svemirskih i raketnih programa, te je pozvao izvršnu vlast da zatraži od Beograda isplatu tog iznosa.

Lider DNP-a je optužio Vladu za popuštanje pod pritiscima, nazvavši zemlju „Satleristanom“ uz aluziju na šefa Delegacije Evropske unije Johanna Sattlera. Izrazio je i oštro protivljenje promjeni naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Gopčevića, upitavši putuje li se prema Briselu ili Zagrebu. Tom prilikom je ocijenio da se radi o povlačenju pred ekstremnim strujama u hrvatskoj politici, cinično dodavši kako bi građani morali prodavati vlastite organe na crnom tržištu da bi namirili ta potraživanja.

Zvanični Zagreb je institucijama i članicama Evropske unije proslijedio dokument sa osam preciziranih zahtjeva, od kojih se većina odnosi na pregovaračko poglavlje 23, a preostali na poglavlje 31. Među zahtjevima su obeštećenje za zatočenike nekadašnjeg logora Morinj, očuvanje tamošnje spomen-ploče, uklanjanje imena Zorana Gopčevića s kotorskog bazena, te rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih državljana Hrvatske. Pored toga, insistira se na procesuiranju ratnih zločina, rješavanju imovinskih prava u Boki kotorskoj, povratku školskog broda „Jadran“, utvrđivanju kopnene granice i rješavanju pitanja vojne opreme procijenjene na 2,7 milijardi dolara.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče