Petorica čelnika država članica Evropske unije istakli su potrebu da se predstojeći dugoročni budžet EU prilagodi novim sigurnosnim i ekonomskim prilikama. Oni naglašavaju da Evropa mora efikasnije koristiti raspoloživa sredstva, umjesto da se fokusira isključivo na povećanje potrošnje. Zajednički tekst potpisali su danska premijerka Mete Frederiksen, njemački kancelar Fridrih Merc, holandski premijer Rob Jeten, austrijski kancelar Kristijan Štoker i finski premijer Peteri Orpo.
Ovi lideri upozoravaju da se, zbog ograničenih javnih finansija, novi prioriteti ne mogu finansirati jednostavnim povećanjem dosadašnjih izdvajanja. Prema njihovom mišljenju, naredni Višegodišnji finansijski okvir odredit će način na koji će EU koristiti zajednička sredstva u narednoj deceniji. Budžet bi trebao biti usmjeren na jačanje konkurentnosti, evropske suverenosti, sigurnosti i odbrane, inovacija, te borbe protiv ilegalnih migracija.
Čelnici ocjenjuju da je aktuelni finansijski okvir previše fokusiran na unaprijed određene subvencije i transfere, što ostavlja nedovoljno prostora za zajednička ulaganja u nove prioritete. Za promjenu takve politike bit će potrebne političke odluke, jer se svaki novi prioritet ne može jednostavno dodavati postojećim. Ističu da bi trošak na kraju snosili porezni obveznici, poručujući da 'neće biti evropskog suvereniteta bez zdravih javnih finansija'.
Lideri su također naveli da grupa neto doprinosilaca budžetu EU, koja se nedavno sastala u Berlinu, čini gotovo 40 posto finansiranja evropskog budžeta. Ove države osiguravaju i oko 70 posto bilateralne pomoći članica EU Ukrajini. Oni već izdvajaju značajna sredstva za zajedničku sigurnost i odbranu, ali smatraju da je veće angažovanje ostalih članica u pomoći Ukrajini 'razumno i hitno potrebno'.
Istovremeno, naglašavaju da ne traže smanjenje u odnosu na postojeći Višegodišnji finansijski okvir, već da će budžet morati biti povećan kako bi se odgovorilo na strateške prioritete. Međutim, protive se prijedlogu Evropske komisije o nominalnom povećanju budžeta od oko 60 posto, ocjenjujući takav rast nerealnim. Zbog toga pozivaju na smanjenje prijedloga Komisije za nekoliko stotina milijardi eura, te smatraju da institucije EU ne bi trebale povećavati broj zaposlenih dok države članice smanjuju vlastiti kadar.
Pet lidera odbacuje i zajedničko zaduživanje kao rješenje za finansiranje. Upozoravaju da će dug preuzet tokom pandemije već opteretiti naredni višegodišnji budžetski okvir s gotovo 170 milijardi eura, uključujući i značajne troškove kamata. U zajedničkom tekstu naglašavaju i da su poštovanje zajedničkih vrijednosti EU i vladavina prava ključni uvjeti za dobijanje evropskih sredstava. Zaključili su da se 'svijet oko nas promijenio, naši zajednički prioriteti su se promijenili, a mora se promijeniti i naš zajednički budžet'.
