Tokom trodnevnog boravka u Sarajevu, delegacija Evropskog parlamenta na čelu s Nathalie Loiseau obavila je niz sastanaka s predstavnicima vlasti, parlamentarcima, akademskom zajednicom, civilnim sektorom i novinarima kako bi sagledala izazove s kojima se institucije suočavaju. Loiseau je istaknula da Ruska Federacija godinama strateški nastoji utjecati na unutrašnje političke prilike suverenih zemalja, što se dodatno pojačalo nakon početka invazije na Ukrajinu. Prema podacima Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), Ukrajina trpi najveći pritisak, dok je Francuska druga po meti dezinformacija, pri čemu je naglašeno da ni prostor Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ne može biti izuzet od takvih geopolitičkih aspiracija.
Upozoravajući na mehanizme vanjskog djelovanja, europarlamentarka je naglasila da strani akteri ne mogu postići značajniji učinak bez saradnje s domaćim političkim i društvenim akterima koji služe kao provodnici tuđih interesa. Ipak, podcrtala je nužnost jasnog razgraničenja između legitimnog političkog pluralizma i prikrivenog rada u korist drugih država putem propagande i korupcije. Kao najefikasniji odgovor na hibridne prijetnje navela je transparentnost procesa, medijsku pismenost i svijest građana, podsjećajući da se ovom tematikom bavila i u svojoj knjizi iz 2022. godine.
Osvrćući se na nedavne Opće izbore održane u Bosni i Hercegovini u oktobru, predstavnica Evropskog parlamenta pohvalila je primjenu novih tehnologija, ocijenivši da je tehnička modernizacija ojačala povjerenje javnosti i političkih subjekata u oba entiteta. Istovremeno je skrenula pažnju da zaštita izbornog integriteta nadilazi samo glasanje i obuhvata širi informacijski prostor. U tom pogledu istakla je važnost evropskih normativnih akata, kao što su Akt o digitalnim uslugama i Akt o umjetnoj inteligenciji, čiji je cilj suzbijanje manipulativnog ponašanja na mrežama bez uvođenja cenzure, preporučivši vlastima u BiH usklađivanje zakonodavstva s tim propisima.
