Nedavno održani Opći izbori u Bosni i Hercegovini uspješno su realizovani uz primjenu novih tehnologija, ali su donijeli znatno manji odziv birača i oko 20 procenata manje važećih glasačkih listića na području Federacije BiH. Na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ u Sarajevu, posvećenoj temi izbornih ishoda, profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Mašić ukazao je na to da dugogodišnje neregularnosti poput trgovine glasovima, političke rascjepkanosti, kupovine mandata u tijesnim većinama i fiktivnih kandidatura općinskih načelnika i dalje ostaju neriješene.
Osvrćući se na preliminarne pokazatelje, Mašić je istakao da su nove tehnologije opravdale očekivanja uz manje manjkavosti, ali da pad izlaznosti i broja važećih glasova za približno 20 posto u odnosu na Opće izbore 2022. godine zahtijeva temeljitu analizu. Kao vodeće političke snage izdvojile su se SDA, SNSD i HDZ, pri čemu SDA bilježi najveći broj glasova i mandata na svim nivoima, iako je njen rezultat djelomično umanjen porazom u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. S druge strane, partije građanske orijentacije ostvarile su slab rezultat, uz izuzetak SDP-a za koji Mašić ocjenjuje da je građanski tek deklarativno.
Govoreći o prilikama u entitetu Republika Srpska, Mašić je naglasio da su probosanske opcije pretrpjele neuspjeh i ostale ispod izbornog praga za državni parlament upravo zbog nedostatka dogovora o zajedničkom nastupu i izlaska u tri odvojena bloka. Na nivou Federacije BiH, SDA je relativni pobjednik u šest kantona, a HDZ u četiri, te će ove dvije partije, uz SNSD iz RS-a, vjerovatno tvoriti temelj buduće vlasti. Dok SNSD računa na dosadašnje partnere, a HDZ najvjerovatnije neće širiti koaliciju unutar hrvatskog korpusa, ostaje otvoreno pitanje da li će se uz SDA naći SDP ili opozicioni blok kojeg čine Stranka za BiH i Demokratska fronta.
