U Evropskoj uniji je 2025. godine 92,7 miliona ljudi, što čini 20,9 posto ukupnog stanovništva, bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ovi podaci objavljeni su u novom izdanju Eurostatove publikacije koja se bavi životnim uvjetima u Evropi. Broj ugroženih osoba smanjen je za oko 500.000 u odnosu na prethodnu, 2024. godinu. Od ukupnog broja, 72,4 miliona ljudi suočavalo se s rizikom od siromaštva.
Oko 5,7 miliona građana istovremeno je ispunjavalo sva tri kriterija rizika: siromaštvo, tešku materijalnu i socijalnu uskraćenost, te život u domaćinstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Publikacija Eurostata detaljno analizira različite aspekte, uključujući prihode i nejednakost, stanje domaćinstava, intenzitet rada i brigu o djeci. Također, obuhvaćeni su podaci o zdravlju, osobama s invaliditetom i općem zadovoljstvu životom.
Posebno zabrinjavajući su podaci koji ukazuju na ranjivost djece. U 2025. godini, 24,3 posto djece u EU bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je značajno više u poređenju sa 18,8 posto osoba starijih od 65 godina. U Hrvatskoj je, međutim, među starijim stanovništvom zabilježena izuzetno visoka stopa od čak 40 posto.
Eurostatovi izvještaji također ističu velike razlike koje su povezane s nivoom obrazovanja i položajem na tržištu rada. Među odraslim osobama s nižim nivoom obrazovanja, 34,2 posto bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Nasuprot tome, kod visokoobrazovanih osoba taj udio iznosio je samo 10,3 posto. Nezaposleni su bili u znatno težoj situaciji, sa stopom od 66,3 posto, dok je među zaposlenima taj procenat bio 10,9 posto.
Finansijski pritisak osjetio je i znatno širi dio stanovništva Evropske unije. Najmanje određene poteškoće u sastavljanju kraja s krajem imalo je 42,5 posto stanovnika EU. Ovaj udio značajno varira među zemljama članicama, krećući se od 18,3 posto u Njemačkoj i 19,8 posto u Nizozemskoj do 76,9 posto u Bugarskoj i 87,1 posto u Grčkoj.
Istovremeno, 8,8 posto stanovnika EU nije moglo priuštiti adekvatno zagrijavanje doma, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 9,2 posto godinu ranije. Najniži udio zabilježen je u Finskoj (2,6 posto), dok je najviši u Grčkoj (18,1 posto). Publikacija također pokazuje da 27,5 posto stanovnika EU nije moglo priuštiti sedmodnevni godišnji odmor izvan mjesta stanovanja. Dodatno, 12,1 posto nije moglo redovno učestvovati u aktivnostima slobodnog vremena, a 8,5 posto nije imalo mogućnost obroka s mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom svaki drugi dan.
