Viralno.
Ekonomija

Minimalna plaća u Hrvatskoj u 2027. godini raste na 1.130 eura, povećava se i studentska satnica

Vlada je najavila povećanje od 80 eura bruto, dok će minimalna studentska satnica prvi put premašiti sedam eura

Minimalna plaća u Hrvatskoj u 2027. godini raste na 1.130 eura, povećava se i studentska satnica

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da minimalna bruto plaća u 2027. godini iznosi 1.130 eura, što predstavlja povećanje od 80 eura, odnosno rast od 7,6 posto u odnosu na dosadašnjih 1.050 eura. Odluka je usvojena nakon opsežnih konsultacija sa socijalnim partnerima, uključujući sindikate, poslodavce i ekonomske stručnjake. Ovu mjeru saopćio je premijer Andrej Plenković, istakavši da je cilj zaštita radnika i najugroženijih kategorija, uz istovremeno očuvanje konkurentnosti domaće privrede.

Od 2016. godine minimalna bruto plaća u Hrvatskoj porasla je sa tadašnjih 414 na planiranih 1.130 eura, što čini ukupan rast od 716 eura. Prema iznesenim podacima, to predstavlja nominalni porast od 173 posto, dok realno povećanje, nakon uračunate stope inflacije, iznosi 97 posto. Ovu vrstu dohotka trenutno prima oko 50.000 radnika u zemlji, što čini približno pet posto ukupnog broja zaposlenih.

Kako bi se zaštitila radna mjesta i rasteretio privatni sektor, vlasti pripremaju kompenzacijske mjere namijenjene poslodavcima. Tokom prva tri mjeseca 2027. godine, kompanije koje isplaćuju minimalac moći će putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ostvariti povrat razlike između starog iznosa od 1.050 eura i nove minimalne plaće od 1.130 eura.

Rast minimalca automatski utječe i na studentske naknade, s obzirom na to da je visina satnice zakonski vezana za iznos minimalne bruto zarade. Tako će studentska satnica u 2027. godini iznositi 7,06 eura, čime će prvi put preći prag od sedam eura, što predstavlja značajan skok u poređenju sa 2016. godinom kada je sat rada za studente iznosio tek dva eura.

Pored odluke o platama, predstavljene su i ekonomske projekcije za naredni period. Vlada predviđa rast bruto domaćeg proizvoda od 2,3 posto, zadržavanje budžetskog deficita na nivou ispod tri posto BDP-a, kao i nastavak trenda smanjenja javnog duga, čiji se udio projicira na oko 55,5 posto BDP-a.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče