Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona Mirza Mušija upozorio je da su savremene tehnologije i vještačka inteligencija već postale dio školske svakodnevice putem pametnih telefona učenika, i to prije bilo kakvih zvaničnih odluka. On je istakao da đaci ove alate redovno koriste za izradu domaćih zadaća i sastava dok nastavni kadar nema jasne smjernice, adekvatnu obuku niti mehanizme zaštite, zbog čega se svako snalazi samostalno. Prema njegovim riječima, ključno pitanje više nije ulazak tehnologije u škole, već hoće li domaće institucije postaviti pravila ili prepustiti drugima da to učine.
Mušija je najavio da će u Predstavničkom domu insistirati na definisanju dozvoljenih okvira upotrebe ovih sistema, uvođenju kriterija za vrednovanje radova, zaštiti ličnih podataka maloljetnih učenika i sistematskoj edukaciji nastavnika. Naglasio je da se za digitalizaciju srednjoškolskih ustanova u kantonu ove godine izdvaja 1,78 miliona KM, ali da sama nabavka opreme bez stručnog usavršavanja prosvjetnih radnika ne donosi suštinske promjene. Istakao je da mašine ne mogu zamijeniti prosvjetne radnike, ali da im tehnološka pismenost može značajno smanjiti administrativni teret i ostaviti više vremena za rad sa djecom.
Osvrćući se na neokončane procese tokom mandata, Mušija je naveo rasterećenje nastavnog plana i među-kantonalno usklađivanje programa, naglasivši problem administrativnih barijera kada dijete mijenja sredinu unutar iste federacije. Ukazao je i na podatak da je bosanski jezik u važećem rasporedu znatno manje zastupljen u poređenju sa 1978. godinom, te da kurikularne reforme zahtijevaju više mandata i neposredno učešće nastavnika. Rješavanje ovog pitanja namjerava nastaviti na nivou Parlamenta FBiH zbog potrebe za koordinacijom više kantonalnih nivoa.
Kao značajne buduće prioritete naveo je prilagođavanje obrazovnog sistema predstojećoj energetskoj tranziciji, posebno u industrijskim gradovima poput Kaknja, Breze, Vareša i Zenice, gdje je potrebno pokrenuti programe prekvalifikacije kako radnici ne bi snosili teret promjena. Također se založio za izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda uvođenjem korektivnih koeficijenata za ekološki opterećene sredine. Podsjetio je da je ranijim zakonskim izmjenama Zeničko-dobojski kanton već osigurao oko 90 miliona KM dodatnih prihoda, podcrtavši da sredstva za sanaciju ekoloških posljedica moraju direktno ići pogođenim područjima.
Sumirajući rezultate mandata, naglasio je prekid dugogodišnje prakse improvizacije i podsjetio da se sektor kulture nekada finansirao po propisima iz 1997. godine u bosanskohercegovačkim dinarima. Budžet resornog ministarstva uvećan je za 44 posto, odnosno sa 9,2 na 13,28 miliona KM, a obezbijeđeni su i besplatni udžbenici za osnovce treću godinu zaredom, uz rast izdvajanja sa 300.000 KM na 2,1 milion KM godišnje. Pored toga, 19,2 miliona KM uloženo je u školske objekte širom 12 općina i gradova, dok je 2,3 miliona KM usmjereno u predškolski odgoj, 3,4 miliona KM za stipendiranje 1.581 studenta, te 4,665 miliona KM za smještaj i ishranu studenata.
Značajan napredak zabilježen je i u primanjima prosvjetara, koja su rasla tri uzastopne godine i, uz dodatak od deset posto od 1. jula te naknade za otežane uslove rada, ukupno su uvećana za preko 60 posto u odnosu na početak mandata. Ustanovama kulture transferi su porasli sa 4,05 na 7,36 miliona KM, uz povećanje toplog obroka sa 8 na 18 KM i regresa sa 500 na 850 KM, dok su finansijsku podršku prvi put dobili muzeji u Visokom i Tešnju te biblioteke u Doboj Jugu i Usori, mada novi Sporazum o pravima radnika tek treba potpisati.
Ulaganja u sport su sa početnih 1,6 miliona KM porasla na šest miliona KM u tekućoj godini, što u cijelom mandatu iznosi 14,75 miliona KM, pri čemu je podrška klubovima skočila na 1,376 miliona KM, sredstva za invalidski sport na 145.000 KM, a za nauku je izdvojeno 380.000 KM. Govoreći o izbornom uspjehu, Mušija je kao debitant osvojio 4.030 preferencijalnih glasova (25,58 posto na listi SDA), dok je stranka osigurala 15 mandata i 35,93 posto glasova u kantonalnoj skupštini, uz njegov zaključak da je podrška birača odgovornost koja zahtijeva stalan rad jer povjerenje ima ograničen rok trajanja.
