Iako su utjecaji klimatskog fenomena El Niño na evropskom kontinentu pretežno posredni i znatno blaži nego u tropskim krajevima, meteorološki stručnjaci upozoravaju na opasnost od slabljenja polarnog vrtloga. Istraživanja ukazuju na to da bi ovogodišnji El Niño mogao dostići historijski rekordne razmjere po snazi, čime rastu izgledi da 2027. godina postane temperaturno najtoplija otkako se vode službena mjerenja. Površinske temperature mora u ekvatorijalnom pojasu Pacifika već nadmašuju sve dosadašnje rekorde, dok se puni vrhunac predviđa krajem jeseni ili početkom zime.
Stručnjaci procjenjuju da bi nesvakidašnje vrućine povezane s ovim fenomenom u periodu od juna 2026. do februara 2027. mogle prouzrokovati dodatnih 451.000 smrtnih slučajeva širom svijeta. Intenzivnije zagrijavanje planete stvara preduvjete za znatno češće razorne vremenske nepogode poput poplava i šumskih požara. Historijski podaci pokazuju da su se tokom ranijih ciklusa Južna Amerika, jug SAD-a, istočna Afrika i centralna Azija nosili s većim rizikom od poplava, dok opasnost od suša i požara zahvata dijelove Australije, sjever Južne Amerike i pojedine azijske države poput Indonezije.
U Evropi bi ovaj prirodni fenomen u završnici godine primarno trebao donijeti nestabilnije, vlažnije, vjetrovitije i blaže vrijeme, ali se otvorilo i pitanje potencijalnih hladnih valova. Ključni element predstavlja stratosferski polarni vrtlog, snažni pojas zapadnih vjetrova na visinama između 10 i 50 kilometara koji tokom zime zadržava arktičku hladnoću. Nakon vrhunca El Niña postoji rizik od slabljenja ovog vrtloga, što pogoduje naglom zagrijavanju stratosfere gdje temperature mogu porasti i do 50 °C unutar nekoliko dana.