Zahvaljujući biljnim pigmentima poput beta-karotena, alfa-karotena i luteina, konzumacija mrkve može direktno utjecati na izgled kože. Ljudski organizam nije u mogućnosti cjelokupnu količinu ovih unesenih tvari odmah preraditi u vitamin A, zbog čega se njihov višak počinje taložiti u vanjskim slojevima epiderme, prenose medijski izvještaji.
Naučna studija Univerziteta St. Andrews, koja je objavljena u časopisu PLoS ONE, potvrdila je da čak i blagi porast unosa voća i povrća može izazvati uočljive promjene u pigmentaciji tokom perioda od šest sedmica. Naučnici su naglasili da takva transformacija tena nastaje uslijed taloženja karotenoida, a ne usljed stimulacije melanina.
Julia Zumpano, registrirana dijetetičarka iz Cleveland Clinic u Ohiju, pojasnila je ovaj proces rekavši: "'Karotenoidni sjaj' je stvarna promjena boje kože uzrokovana uglavnom karotenoidima iz prehrane koji se nakupljaju u koži". Ona je istakla da se ovi pigmenti pretežno skupljaju u epidermisu i površinskim slojevima, stvarajući nježnu zlatno-žutu nijansu.
Klinička istraživanja publikovana 2023. godine u Journal of Nutrition ukazuju na to da je većini odraslih osoba potreban redovan unos tokom četiri do osam sedmica kako bi promjene postale uočljive. Prema riječima Zumpano, blagi efekat postiže se unosom između 5 i 15 miligrama karotenoida dnevno, što je ekvivalentno konzumiranju jedne do tri mrkve srednje veličine svakog dana.
S druge strane, registrirana dijetetičarka Gabrielle Judd iz Johns Hopkins Medicine u Baltimoreu napominje da promjene mogu nastupiti znatno brže i uz manje količine kod pacijenata sa specifičnim zdravstvenim problemima. To se prvenstveno odnosi na osobe sa oboljenjima jetre, dijabetesom, hipotireozom ili anoreksijom, jer ta stanja mijenjaju način na koji tijelo prerađuje beta-karoten.
Za razliku od izlaganja UV zracima na suncu ili u solarijima, koji povećavaju opasnost od raka kože i melanoma, karotenoidi posjeduju antioksidativna svojstva. Ipak, prekomjerna konzumacija može dovesti do karotenemije, bezopasne pojave pri kojoj koža, naročito na dlanovima i stopalima, dobija narandžasti ton, zbog čega nutricionisti savjetuju raznovrsnu prehranu koja obuhvata batat, bundevu, mango, kelj i špinat.
