Može li ishrana očistiti organizam: Šta o popularnim detoks dijetama kaže nauka

Popularni režimi ishrane i dijete koje obećavaju pročišćavanje organizma često privlače pažnju javnosti, no stručnjaci upozoravaju da većina takvih tvrdnji nema uporište u naučnim dokazima. Naučni pregledi pokazuju da nema potvrde o efikasnosti detoks dijeta u eliminaciji toksina ili trajnoj kontroli tjelesne mase. Iako drastično smanjenje kalorija kroz konzumaciju sokova može donijeti kratkoročni gubitak težine, povratak uobičajenim navikama najčešće vraća kilograme, dok stroge restrikcije nose rizik od razvoja poremećaja u ishrani.

Ljudsko tijelo već posjeduje sopstvene, prirodne mehanizme za uklanjanje štetnih materija, pa posebni programi čišćenja nisu nužni. Ne postoji pojedinačna namirnica sa čudotvornim svojstvima, već se preporučuje raznovrsna ishrana bogata hranjivim materijama. Ključnu ulogu imaju antioksidansi poput selena, karotenoida, vitamina A, C i E, te fitonutrijenata kao što su likopen i kvercetin, koji štite ćelije od posljedica zagađenja, pušenja i metabolizma. Jednako su važni prebiotici za crijevnu floru i imunitet, kao i vlakna koja pomažu u regulaciji holesterola, šećera u krvi i tjelesne mase.

Očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova postiže se kontrolom lošeg LDL holesterola, čije nakupljanje u arterijama može izazvati koronarne ili periferne bolesti te dovesti do srčanog i moždanog udara. Uz to, odgovarajuća hidratacija ključna je za prirodne metaboličke procese tijela. Pri tome se preporučuje oprez kod unosa soli, gdje dnevna količina natrija ne bi trebala prelaziti 2.300 miligrama, uz izbjegavanje industrijski prerađenih namirnica.

Temelj kvalitetnog jelovnika čini obilje povrća i voća, pri čemu zvanične preporuke američkog Ministarstva poljoprivrede predlažu odraslima unos od jedne i po do dvije i po šolje voća na dan. Za podršku radu jetre i zaštitu ćelija korisno je jesti luk, bijeli luk, cveklu, artičoke, te krstašice poput brokule, kelja i karfiola, uz šparoge, mrkvu i špinat. Među voćem prednost imaju svježe ili smrznute bobice, jabuke, citrusi i koštuničavo voće, dok su složeni ugljikohidrati poput zobi, ječma, heljde, prosa, smeđe riže i krompira dobrodošao izvor energije.

Uravnotežena ishrana podrazumijeva i unos graha, graška te raznih vrsta leće, koji obezbjeđuju vlakna, proteine i željezo. Umjesto potpunog izbjegavanja masnoća, preporučuju se nezasićene masti iz avokada, orašastih plodova, sjemenki i hladno prešanih ulja, dok se mliječni proizvodi mogu zamijeniti jogurtom, kefirom ili biljnim napicima. Životinjske bjelančevine mogu se osigurati kroz jaja, piletinu, puretinu, inćune, sardine i aljaškog lososa.

Za aromu jela savjetuje se korištenje raznovrsnih biljnih začina poput kurkume, đumbira, ružmarina i cimeta, čime se smanjuje potreba za dodatnim soljenjem i šećerom. Kada su u pitanju napici, preporučuje se zamjena alkohola i gaziranih pića vodom, biljnim čajevima ili kokosovom vodom, dok se zaslađivači poput meda i javorovog sirupa trebaju koristiti u strogo kontrolisanim količinama.