Muftijstvo mostarsko oglasilo se povodom najnovijeg javnog odgovora gradonačelnika Mostara Marija Kordića, koji se tiče izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta na prostoru Lakišića harema. Muftijstvo ističe da ni ovoga puta nisu predočeni traženi dokumenti niti su dati odgovori na ključna pitanja vezana za sporne dozvole i raspolaganje zemljištem. Smatraju da gradonačelnik izbjegava direktne odgovore osporavajući nadležnost inspektora i drugih zvaničnika.
Muftijstvo ponovo postavlja pitanje na osnovu kojih je tadašnja Općina Mostar 1996. godine izdala građevinsku dozvolu. Također, pitaju kako je Općina Mostar unijela zemljište u ortakluk s HNK Mostar, s obzirom na to da u to vrijeme nije imala pravo raspolaganja tom imovinom. Podsjećaju i na ranija rješenja o zabrani korištenja i uklanjanju objekta te intervencije predstavnika međunarodne zajednice protiv gradnje.
U saopćenju se navodi da gradonačelnik Kordić i dalje ne nudi nove informacije niti potrebnu dokumentaciju. Spominje se da "papira nema", te da su arhive nestale, a službenica Iva Mijatović napustila službu. Muftijstvo naglašava da građani Mostara i dalje čekaju odgovore o zakonitosti izdavanja dozvola i raspolaganja imovinom.
Muftijstvo mostarsko kritikuje gradonačelnikov stav o nadležnosti inspektora, navodeći da Kordić tvrdi da inspektori Ibrulj, Šarić i Spahić nisu nadležni. Posebno se ističe slučaj inspektora Ibrulja, koji je investitoru naredio rušenje i vraćanje objekta u prvobitno stanje. Smatraju da je jedino inspektor Marin Musa nadležan, jer ga je postavio gradonačelnik, a on neće tražiti dokumentaciju koja navodno ne postoji.
Također se podsjeća da ni bivši gradonačelnici Safet Oručević i Hamdija Jahić, koji je 18. oktobra 2002. godine donio rješenje o zabrani upotrebe bespravnog objekta, nisu smatrani nadležnim. Ističe se i da predstavnici OHR-a, poput Martina Garroda, Jean Pierrea Bercota i Judgea Finna Lynghjema, nisu bili nadležni kada su tražili zaustavljanje nelegalne gradnje HNK i upozoravali na kršenje zakona. Muftijstvo zaključuje da se čini da je samo Mario Kordić nadležan.
Muftijstvo izražava zabrinutost zbog nastavka nelegalne gradnje Hrvatskog narodnog kazališta na sakralnom prostoru Lakišića harema, gdje muslimanske kosti nikada nisu u potpunosti ekshumirane. Kritizira se i gradonačelnikovo zalaganje za selektivnu sekularnost, posebno njegovu izjavu da "blagoslov nekog prostora nije pravni akt". Ovo se tumači kao pokušaj opravdanja osveštavanja javnih institucija u Mostaru.
Postavlja se pitanje gradonačelnikove logike prema kojoj biskup Perić može tražiti podjelu Bosne i Hercegovine, dok muftija ne može tražiti zaštitu sakralnog prostora i zaustavljanje nelegalne gradnje na muslimanskim mezarjima. Muftijstvo podsjeća na svoju fetvu koja naglašava obavezu javne vlasti da prihvati takva tumačenja, ukoliko nisu u suprotnosti s drugim propisima. Na kraju, spominje se i uloga gradonačelnika Kordića u vezi s otkazima 22 radnika, svi Bošnjaci, u JP Komunalno, koje je provela v.d. direktorica Jadranka Senkić.
