Viralno.
BiH

Rast količina otpada na Smiljevićima: Ograničeni kapaciteti i zastoj u radu ključnih postrojenja

Na deponiji Smiljevići u Sarajevu tokom prošle godine trajno je odloženo više od 190.000 tona otpada, gotovo 10.000 tona više nego godinu ranije, dok je istovremeno smanjena količina ambalažnog otpada izdvojenog u sortirnici.

Rast količina otpada na Smiljevićima: Ograničeni kapaciteti i zastoj u radu ključnih postrojenja

Tokom 2025. godine na sarajevskoj deponiji Smiljevići trajno je odloženo 190.148 tona otpada, što predstavlja porast od oko 5,4 posto u odnosu na 2024. godinu kada je deponovano 180.356 tona. Paralelno s tim trendom, zabilježen je pad u količini ambalažnog otpada izdvojenog u sortirnici za gotovo 20 procenata, odnosno sa 997 na 803 tone. Najveći dio izdvojenih sekundarnih sirovina činili su papir i karton sa 612 tona, dok su opale i količine izdvojene plastike, stakla i metala.

Iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća RAD ističu da je manji obim reciklaže rezultat oštećenja komunalne opreme na terenu i servisiranja sortirnice. Od ukupno 275 postavljenih zelenih otoka čak 37 je uništeno, mada je istovremeno povećano izdvajanje otpadnog drveta iz kabastog otpada na 258 tona te je prikupljeno više električnog i elektronskog otpada. S druge strane, preduzeće se bori s nedostatkom kapaciteta za tretman biootpada, dok je građanima ranije podijeljeno tek oko 2.000 individualnih kompostera.

Značajne poteškoće izaziva i sistem za deponijski plin koji trenutno nije u funkciji zbog tehničkih oštećenja i nepovezanosti. KJKP RAD je u oktobru pokrenuo tender vrijedan 150.000 KM za izradu Glavnog projekta otplinjavanja, koji bi trebao utvrditi stanje mreže plinovoda i bunara. Cilj nove projektne dokumentacije jeste uspostavljanje kontrolisanog odvoda gasa, eliminacija opasnosti od požara i eksplozija, te stvaranje pretpostavki za proizvodnju električne i toplotne energije.

Problem predstavljaju i sami prostorni kapaciteti deponije koja je u upotrebi još od 1962. godine. Odlaganje se trenutno vrši na plohi od 15.000 kvadratnih metara, a u planu je postavljanje zaštitne multibarijere na još 22.000 kvadrata, što bi trebalo osigurati prostor za naredne tri godine. Resorno kantonalno ministarstvo ipak upozorava da bi bez novih rješenja Kanton Sarajevo već za pola godine mogao ući u krizu sa zbrinjavanjem otpada, zbog čega se razmatraju modeli koncesije i javno-privatnog partnerstva.

Pitanje tretmana procjednih voda i dalje izaziva zabrinutost, budući da su revizorski izvještaji i ranije ukazivali na višegodišnji zastoj u radu postrojenja za prečišćavanje, dok iz komunalnog preduzeća navode da se redovan mjesečni monitoring provodi putem licencirane laboratorije. Istovremeno, iz Federalnog urbanističko-ekološkog inspektorata naglašavaju da trenutna zakonska regulativa ne definira jasne granične vrijednosti za mirise i deponijske plinove, što otežava efikasan nadzor i zahtijeva hitnu doradu postojećih zakona o upravljanju otpadom.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče