Građani Izraela izlaze na birališta na izborima koji bi mogli odrediti budući pravac zemlje i sudbinu dugogodišnjeg premijera Benjamina Netanjahua. Pravo glasa ima oko 7,3 miliona birača, uključujući više od pola miliona mladih koji prvi put glasaju, a procjenjuje se da su desetine hiljada građana doputovale iz inostranstva kako bi učestvovale na glasanju. Izbori se održavaju u atmosferi dubokih društvenih podjela i u sjeni trogodišnjih vojnih sukoba na više frontova, pokrenutih nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Glavni suparnik aktuelnog premijera je bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot, na čelu stranke Jašar. Posljednje predizborne ankete pokazuju da su Netanjahu i Ajzenkot gotovo izjednačeni. Dok pristalice 77-godišnjeg Netanjahua ističu njegovo dugogodišnje iskustvo u vođenju zemlje i čvrste veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, dio javnosti naklonjen je 66-godišnjem Ajzenkotu, videći u njegovom smirenom i odmjerenom nastupu priliku za stabilizaciju prilika i prevazilaženje oštrih unutrašnjih tenzija.
Jedno od centralnih pitanja kampanje jeste utvrđivanje odgovornosti za sigurnosne propuste tokom napada 7. oktobra, u kojem je stradalo više od 1.200 ljudi. Opozicija i Ajzenkot insistiraju na formiranju nezavisne državne istražne komisije koja bi detaljno ispitala propuste, dok je Netanjahuova vlada taj prijedlog odbacila, prebacujući krivicu na sigurnosni aparat i predlažući tijelo pod političkim imenovanjem. Sam premijer suočava se s kritikama da je ignorisao rana obavještajna upozorenja, ali i sa zamjerkama zbog ranijeg odnosa prema Kataru i finansiranju u Gazi.
