Sve veći pritisak na prosvjetne radnike: Neophodna sistemska briga o mentalnom zdravlju nastavnika

Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja ponovo je stavilo u fokus pitanje pružanja adekvatne podrške prosvjetnim radnicima koji se svakodnevno susreću s brojnim profesionalnim izazovima. Eksperti naglašavaju presudnu ulogu otvorenog dijaloga, prevencije poteškoća i osiguravanja uvjeta u kojima nastavno osoblje može pravovremeno potražiti pomoć, s obzirom na to da dobrobit predavača izravno utječe na cjelokupni kvalitet obrazovnog procesa.

Povodom ovog datuma, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli upriličena je 10. konferencija pod nazivom „Mentalno zdravlje kao zajedničko dobro“. Učesnici su razmatrali prepreke s kojima se pedagozi suočavaju unutar i izvan učionice, dok je ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović poručio: „Intencija je da ova konferencija da odgovore na određena pitanja na naučnim činjenicama, a to će pomoći svima onima koji donose odluke. Svima koji kreiraju javne politike da ih usklade s tim i da dobijemo odgovore na koji način raditi prevenciju ovog problema i na koji način ojačati položaj nastavnika, ali generalno, na koji način da pristupimo ovom segmentu.“

Opseg posla u školama odavno prevazilazi samo predavanje gradiva, jer obuhvata pripremu nastave, administrativne zadatke te balansiranje između potreba učenika i očekivanja njihovih roditelja. Direktorica British Councila u Bosni i Hercegovini Amila Karavdić skrenula je pažnju na to da se ovaj teret često previđa: „Drago nam je da smo u Tuzli i da pričamo o jednoj jako važnoj temi. I o nečemu što vrlo često zaboravljamo, a to je pod kolikim pritiskom je nastavno osoblje u školama, i osnovnim i srednjim. Kako dolaze novi izazovi i novi problemi za njih, vrlo često i u nastavi, ali i u vannastavnom procesu.“ Zbog toga se ovo pitanje ne smije tretirati kao isključivo individualni problem pojedinca, već zahtijeva institucionalne mehanizme podrške.

Pomaci u destigmatizaciji traženja pomoći ipak su primjetni u proteklom periodu, što olakšava razgovor o poteškoćama bez bojazni od osude. Predsjednik Podružnice Društva psihologa Federacije BiH Tuzla Elvis Vardo naveo je: „Evo, 10 godina nakon prvih Tuzlanskih dana psihologije o mentalnom zdravlju razgovaramo mnogo slobodnije nego što smo govorili. Donekle smo uspjeli da skinemo tu negativnu stigmu oko same tematike kao takve. Za traženje pomoći tog tipa prisutno je manje otpora ili eventualno stida nego što je to bilo ranije.“ Takva otvorenost od suštinskog je značaja u profesijama koje nose visoku odgovornost i stalan kontakt s ljudima.

Uspješna zaštita mentalnog zdravlja zahtijeva tijesnu saradnju nadležnih institucija i struke, a direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona Izet Numanović ocijenio je da izuzetno interesovanje nastavnog osoblja obavezuje na češću organizaciju ovakvih skupova u budućnosti. Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Sead Nazibegović istakao je: „Jako je bitno da se napokon bez stida i bez obrada raspravlja o nastavnicima koji mogu doći u probleme, kao i bilo koja druga profesija. Mi se prije svega brinemo za onaj kadar koji mi proizvodimo na Filozofskom fakultetu, a nastavnici koji su danas na ovom seminaru imat će priliku čuti na koji način mogu reagirati i kako mogu preduprijediti neke stvari.“

Stručni skup realizovan je zajedničkim snagama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Pedagoškog zavoda TK, tuzlanske podružnice Društva psihologa FBiH i British Councila u BiH. Zaključeno je da briga o psihološkom stanju prosvjetara predstavlja temelj šire odgovornosti obrazovnog sistema, jer se stvaranjem sigurnog okruženja za nastavnike ujedno gradi i zdravija školska zajednica za učenike.