Sve izraženije nesuglasice između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog stvaraju ozbiljne prepreke za odbrambene kapacitete Ukrajine u ratu protiv Rusije, prenose mediji. Nakon nedavnog rasta napetosti, zvanični Kijev se suočava s poteškoćama u korištenju satelitskog sistema Starshield, kao i sa zastojima u dopremanju neophodnih projektila za protuzračne sisteme Patriot.
Unutar NATO saveza vlada velika zabrinutost da bi daljnje narušavanje ovih odnosa moglo prisiliti Ukrajinu na nepovoljan mirovni sporazum s Moskvom. Izvori bliski razgovorima navode da su predstavnici Alijanse apelovali na vlasti u Kijevu da hitno smire tenzije s Washingtonom. Postoji bojazan da bi nepredvidivost trenutne američke administracije mogla dovesti u pitanje čak i isporuke onog oružja koje evropski partneri plaćaju putem programa PURL.
U nastojanju da se situacija stabilizuje, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte aktivno radi na pronalaženju rješenja za nesmetan nastavak podrške Ukrajini. Paralelno s tim, Zelenski se u Oslu sastao s Trumpovim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, a u diskusiju se na daljinu uključio i Jared Kushner. Do ove krize dolazi u osjetljivom trenutku pred američke kongresne izbore 3. novembra, dok Ukrajina dočekuje zimske mjesece uz pojačane ruske udare i hronični manjak municije za protuzračnu odbranu.
Zelenski je u medijskom istupu izjavio kako Trump pokušava natjerati Kijev na kapitulaciju pred Rusijom, napominjući da plaćene rakete za sisteme Patriot kasne, uz sumnju da Washington povremeno uskraćuje ključne obavještajne podatke o ruskim projektilima. S druge strane, Trump odbacuje tvrdnje da je lično zaustavio pristup satelitskim tehnologijama, ali nastavlja diplomatski i politički pritisak na Kijev. Pritom je izjavio da bi neko drugi trebao voditi pregovore umjesto Zelenskog, dodavši da Rusija, prema njegovim riječima, „iskreno govoreći, nije radila ništa posebno“ Ukrajini, i to u trenutku kada su ruski napadi odnijeli civilne živote u Harkivskoj oblasti i oštetili energetsku mrežu u Kijevu.
Evropski lideri također pokušavaju djelovati posrednički, pri čemu je njemački kancelar Friedrich Merz istakao da Vladimir Putin nastoji potkopati i evropsku demokratiju, podsjećajući da je stabilnost Evrope u strateškom interesu i samog SAD-a. Dodatne razmirice izazivaju ukrajinski napadi na ruska naftna postrojenja, što ometa napore Washingtona da snizi cijene energenata, dok istovremeno američko ublažavanje pojedinih sankcija Rusiji stvara nezadovoljstvo među saveznicima.
Medijski izvještaji ukazuju na to da Ukrajina trenutno dobija znatno manje raketa presretača u poređenju s periodom administracije Joea Bidena, što stvara veliki rizik s obzirom na pritisak i na same američke zalihe. Komentarišući trenutnu krizu, američki državni sekretar Marco Rubio nije precizirao da li su veze između dvije države trajno poremećene, ali je naglasio odlučnost Donalda Trumpa da upotrijebi sve mehanizme pritiska prema objema stranama kako bi se rat što prije okončao za pregovaračkim stolom.
