Istraživači su stvorili miševe čiji mozak sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumiju i razviju nove tretmane za poremećaje poput šizofrenije, epilepsije, cerebralne paralize, intelektualnih teškoća i rijetkih oblika demencije, prenosi The Guardian.
Istraživači su uspješno stvorili miševe čiji mozak sadrži ljudske ćelije. Cilj ovog poduhvata je bolje razumijevanje i razvoj novih tretmana za različite neurološke i psihijatrijske poremećaje. Među njima su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza, intelektualne teškoće i rijetki oblici demencije.
Naučnici su transplantirali ljudske moždane ćelije, koje su prethodno uzgojene u laboratoriji, u životinje. Ove životinje su genetski modificirane tako da se rađaju bez korteksa ili hipokampusa. Time je omogućeno da ljudsko tkivo raste unutar lobanja glodara, pružajući jedinstvenu platformu za istraživanje.
Ovaj postupak omogućava istraživačima da uzmu ćelije od pacijenata s moždanim poremećajima. Te ćelije se potom pretvaraju u moždano tkivo u laboratorijskim uslovima, a zatim se to tkivo uzgaja u živim životinjama. Životinje se mogu proučavati kako bi se vidjelo kako se određeni poremećaj razvija u ljudskom moždanom tkivu i kako bi lijekovi mogli djelovati u liječenju tih stanja.
Profesor psihijatrije Sergiu Pașca, koji je predvodio istraživanje na Univerzitetu Stanford, istakao je izazove u ovoj oblasti. On je izjavio da, iako zajednica ulaže velike napore u pronalaženje terapijskih rješenja, psihijatrija i neurologija zaostaju za drugim granama medicine. Prema njegovim riječima, ove discipline raspolažu s manje terapijskih sredstava u poređenju s drugim medicinskim poljima.
Pașca je objasnio da je razlog tome možda činjenica da je ljudski mozak izuzetno složen. Dodatni izazov predstavlja i njegova teška dostupnost za istraživanje. Stoga je primarni cilj njihovog tima bio da aspekte razvoja i funkcije ljudskog mozga učine dostupnim za naučno proučavanje.
Ovaj rad predstavlja najnovije dostignuće u oblasti neuralnih organoida. U ovoj tehnici, ljudske moždane ćelije uzgojene u laboratoriji organiziraju se u sićušne, ali složene strukture. One uspješno oponašaju pojedine karakteristike pravog mozga, nudeći dragocjen uvid u njegovo funkcioniranje.
