Viralno.
Tehnologija

Naučnici razvili prve nuklearne satove: Nova era u preciznom mjerenju vremena

U objavljenim radovima navodi se da bi ova tehnologija mogla imati značajnu ulogu i u istraživanju temeljne fizike

Naučnici razvili prve nuklearne satove: Nova era u preciznom mjerenju vremena

Naučni timovi uspjeli su konstruisati prve nuklearne satove koji bi mogli unijeti revoluciju u precizno računanje vremena te omogućiti dublji uvid u fundamentalne fizikalne zakone. Razvijena su dva odvojena prototipa ove napredne tehnologije, a njihov rad zasniva se na praćenju procesa koji se odvijaju unutar samog atomskog jezgra, tačnije među protonima i neutronima.

Još od 1949. godine za vrhunsku tačnost koriste se standardni atomski satovi koji funkcionišu prateći prelaze elektrona između različitih energetskih nivoa. Međutim, nova saznanja potvrđuju da se samo atomsko jezgro može uspješno iskoristiti kao znatno stabilnija referentna tačka. Istraživanja su proveli stručnjaci sa kineskog Univerziteta Tsinghua sa saradnicima, te istraživači sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), a nalazi su objavljeni u dva zasebna rada u prestižnom časopisu Nature.

Za razliku od uobičajenih uređaja koji pokazuju sate i minute ili vremenom gube tačnost, ovi kompleksni sistemi nude znatno viši nivo pouzdanosti od dosadašnjih atomskih satova. Ovakav napredak izuzetno je važan i za svakodnevne tehnološke sisteme poput GPS navigacije, rada interneta i telekomunikacijskih mreža, koje bi nova tehnologija mogla učiniti još stabilnijim i tačnijim.

Temelj ovog otkrića je torij-229, izuzetno rijedak element čije jezgro ima jedinstvenu osobinu da mijenja energetska stanja pod djelovanjem ultraljubičastog lasera. Kako bi to postigli, naučnici su kreirali specijalni laser talasne dužine 148,4 nanometra i usmjerili ga na kristale kalcijevog fluorida obogaćene ovim izotopom.

Eksperiment je uspješno dokazao izvodljivost čitavog koncepta u praksi. Tokom mjerenja laser je zadržao stabilnu usklađenost s jezgrom torija-229, postigavši impresivnu preciznost od približno 10⁻¹⁵, a autori navode da ova tehnologija otvara i nova vrata za fundamentalna istraživanja u fizici.

Povezane priče