Svakodnevna konzumacija voća i povrća ključna je za unos esencijalnih vlakana, vitamina, minerala i biljnih spojeva. Ukoliko ove namirnice nisu dovoljno zastupljene u jelovniku, tijelo može reagovati različitim signalima, uključujući usporenu probavu, iscrpljenost, promjene na koži, teže zarastanje ozljeda i grčeve u mišićima. Stručnjaci ipak napominju da takve tegobe ne potiču nužno iz načina ishrane, s obzirom na to da slične smetnje mogu izazvati i hronični umor, dehidracija, pojačan stres ili drugi medicinski razlozi.
Otežano i neredovno pražnjenje crijeva često je direktna posljedica nedovoljnog unosa prehrambenih vlakana, koja prirodno regulišu rad probavnog sistema i omekšavaju stolicu. Naučna istraživanja potvrđuju da veće količine vlakana pomažu kod hroničnog zatvora, ali ljekari upozoravaju da je istovremeno neophodno unositi dovoljno tečnosti kako se problem ne bi pogoršao. S druge strane, hronična malaksalost i pad koncentracije mogu biti povezani s nedostatkom vitamina C, što potvrđuju studije u kojima su ispitanici, uključujući one koji su jeli dva kivija dnevno, zabilježili bolje kognitivne rezultate i znatno manje umora.
Stanje kože također može odražavati prehrambene navike jer je šareno voće i povrće primarni izvor karotenoida, pigmenata koji utječu na zdrav ten. Istraživanja na stotinama ispitanika pokazala su da manjak svježeg povrća dovodi do nižeg nivoa ovih pigmenata u koži, dok njihov povećan unos u roku od šest sedmica vidno poboljšava stanje. Pored toga, vitamin C je neophodan za sintezu kolagena, pa njegov ozbiljan deficit može izazvati krvarenje desni, pojavu modrica i otežano zarastanje rana, mada ove simptome uvijek treba provjeriti i zbog potencijalnih oboljenja poput dijabetesa.