Viralno.
Lifestyle

Nekadašnji ponos Triglava pred potpunim nestankom: Posljednji slovenski glečer broji zadnje dane

Nekadašnji simbol slovenačke alpske baštine, posljednji glečer u Sloveniji, spao je na tek nekoliko komada leda za koje istraživači upozoravaju da bi mogli potpuno iščeznuti u roku od svega nekoliko dana.

Nekadašnji ponos Triglava pred potpunim nestankom: Posljednji slovenski glečer broji zadnje dane

Istraživači bilježe stanje ledenjaka na Triglavu još od 1946. godine, u vrijeme kada se prostirao na oko 14 hektara. Tokom proteklih nekoliko godina ova ledena masa je suštinski izgubila karakteristike pravog glečera, s obzirom na to da je prestalo formiranje novog leda i njegovo kretanje.

Stručnjaci navode da bi preostali fragmenti leda mogli u potpunosti iščeznuti u vrlo kratkom roku. Miha Pavšek iz Geografskog instituta "Anton Melik" pri Istraživačkom centru Slovenačke akademije nauka i umjetnosti (ZRC SAZU) istakao je: "Sve ukazuje na to da će i posljednji ostaci leda doslovno nestati u narednim danima", napomenuvši da ga lično posmatra već tri decenije i da se taj dugotrajni istraživački zadatak podno Triglava ove godine vjerovatno završava.

Ubrzane klimatske promjene dovele su do toga da je tokom prošle zime zabilježena znatno manja količina snježnih padavina, a snijeg se povukao izuzetno rano. Posljedično, preostali dijelovi leda bili su izloženi ljetnim žegama znatno duže nego ranije. Pavšek je naglasio da čak ni zaštićeni položaj, zaklonjen od direktnog sunčevog zračenja, više nije mogao očuvati ove ostatke ledenjaka.

Proces topljenja na Triglavu odražava šire klimatske promjene u Evropi, koja se suočava s najbržim rastom temperatura u svijetu. Stručna javnost posebno upozorava na topljenje ledenjaka u susjednoj Austriji, što dugoročno ugrožava vodostaje rijeka koje gravitiraju slivu Save, prevashodno Mure i Drave.

Pavšek je objasnio da se time gubi dragocjena količina vode koja je bila od presudne važnosti tokom suša. Mura i Drava velikim dijelom zavise od austrijskih ledenjaka, a procjene ukazuju da će većina njih nestati u narednim decenijama, dok bi do kraja vijeka mogle u potpunosti nestati ukoliko se zagrijavanje nastavi. Očekivano opadanje vodostaja predstavljaće ozbiljan problem za poljoprivredne krajeve koji se oslanjaju na navodnjavanje, uključujući Ptujsko i Dravsko polje te dijelove Pomurja.

Povezane priče