Uvođenje novih izbornih tehnologija na proteklim izborima u Bosni i Hercegovini otvorilo je raspravu o njihovom uticaju na broj nevažećih glasačkih listića. Dok jedni medijski izvještaji navode da su skeneri direktno doprinijeli značajnom smanjenju broja nevažećih listića u odnosu na Opće izbore 2022. godine, drugi izvori ocjenjuju da tehnologije nisu drastično promijenile trendove te da se ovaj broj i dalje mjeri stotinama hiljada na svim nivoima vlasti.
Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, ukupni broj nevažećih listića kreće se između 393.443 i 400.574, u zavisnosti od faze obrade prebrojanih glasova. Za poređenje, na izborima 2022. godine evidentirano je 485.369 nevažećih listića, pri čemu mediji podsjećaju da je tada i odziv birača bio veći nego u aktuelnom izbornom ciklusu.
Podaci pokazuju primjetan pad broja potpuno praznih listića, kojih je prema dostupnim izvorima zabilježeno između 171.008 i 173.982, u odnosu na 264.782 iz 2022. godine. S druge strane, broj listića koji su nevažeći po drugim osnovama blago je porastao i iznosi preko 226 hiljada, pri čemu je najveći broj nepravilnih glasova zabilježen na nivou Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
