Viralno.
Cijene

Domaćinstva u BiH izdvajaju znatno veći dio budžeta za hranu nego građani razvijenih evropskih zemalja

Bosna i Hercegovina nalazi se među zemljama u kojima domaćinstva najveći dio svoje potrošnje izdvajaju za hranu i bezalkoholna pića.

Domaćinstva u BiH izdvajaju znatno veći dio budžeta za hranu nego građani razvijenih evropskih zemalja

Bosna i Hercegovina svrstava se među države u kojima domaćinstva izdvajaju značajan dio svojih ukupnih prihoda za nabavku hrane i bezalkoholnih napitaka. Prema međunarodnim ekonomskim podacima koji se oslanjaju na istraživanja Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, građani BiH u prosjeku troše 31,9 posto kućnog budžeta na osnovne namirnice za konzumaciju kod kuće. Ovakav procenat pozicionira Bosnu i Hercegovinu na 26. mjesto na globalnoj listi od ukupno 103 analizirane zemlje.

U poređenju sa evropskim zemljama, udio izdataka za hranu u BiH znatno je viši. U susjednoj Srbiji taj procenat iznosi 23,3 posto, u Hrvatskoj 22,9 posto, dok je u Rumuniji 23,9, a u Bugarskoj 22,3 posto. Dalje prema centralnoj i zapadnoj Evropi, ovi izdaci čine još manji dio porodičnih budžeta: u Slovačkoj 19 posto, u Poljskoj 17,8 posto, dok se u Italiji i Grčkoj izdvaja po 14,9 posto.

Razvijenije privrede bilježe još niže procente, pa tako Slovenija bilježi 14,2 posto, Francuska 13,3 posto, a Španija 12,8 posto. U Njemačkoj građani za hranu izdvajaju svega 11,5 posto svojih primanja, što predstavlja gotovo trostruko manji udio u odnosu na građane BiH. Na samom dnu ljestvice po visini ovog udjela nalaze se Austrija sa 9,9 posto i Švicarska sa 8,5 posto, dok globalno najmanje izdvajaju Sjedinjene Američke Države sa 6,4 posto i Singapur sa 6,3 posto.

S druge strane, najveće učešće troškova prehrane u kućnim budžetima zabilježeno je u Nigeriji sa 56,2 posto, Mjanmaru sa 54,8 posto te Laosu sa 53,9 posto. Visok postotak ne ukazuje automatski na skuplje namirnice, već na odnos između nivoa plata, cijena i prioriteta u raspodjeli novca unutar porodice. Zbog toga stanovnici imućnijih zemalja u stvarnosti često troše više novca u apsolutnim iznosima na hranu, iako to čini znatno manji procenat njihovih primanja.

Ova pojava se u ekonomiji opisuje Engelovim zakonom, koji definiše da sa rastom standarda i prihoda opada procentualni udio koji porodica mora trošiti na preživljavanje i hranu. To građanima omogućava da veći dio sredstava preusmjere na štednju, putovanja ili druge potrebe. Također, istraživanje se isključivo odnosi na hranu pripremljenu u domaćinstvu i ne obuhvata ugostiteljske objekte, zbog čega ne predstavlja poređenje cjenovnih nivoa na tržištu.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče