Njemački parlament usvojio je zakon o uvođenju takozvane rane penzije, što predstavlja dio vladine strategije za dugoročnu održivost penzionog sistema koju su usaglasile stranke CDU/CSU i SPD. Odbor za finansije je prethodno podržao ovaj prijedlog prije konačnog glasanja u Bundestagu, dok se predstavljanje sveobuhvatne penzione reforme tek očekuje. Prema novim propisima, pravo na mjesečni iznos od 10 eura (19,56 KM) ostvarivat će djeca prijavljena u Njemačkoj rođena 2020. godine ili kasnije, i to u periodu od njihove šeste godine pa sve do punoljetstva, pri čemu će se sredstva plasirati na tržište kapitala.
Zadatak roditelja jeste da otvore certifikovani investicijski račun na ime djeteta kod izabranog pružaoca usluga, poput investicionog fonda, a taj račun funkcioniše slično standardnom planu štednje. Prema podacima njemačkog Ministarstva finansija, provjera prava obavlja se digitalnim putem poređenjem podataka sa Saveznim centralnim uredom za poreze preko poreznog broja djeteta, nakon čega se novac isplaćuje retroaktivno svaka tri mjeseca. U slučaju da roditelji ne otvore račun, država sredstva uplaćuje u poseban fond pod upravom Njemačke centralne banke (Bundesbank), koji se smije investirati isključivo u raznolike globalne dionice bez garancije na prinos ili pokrivanja mogućih gubitaka.
Porodica, uključujući roditelje, bake i djedove, ima mogućnost da vlastitim uplatama dopuni državni doprinos do maksimalno 6.840 eura (13.377 KM) godišnje, odnosno 570 eura (1.114 KM) na mjesečnom nivou. Nakon sticanja punoljetstva, mladi mogu samostalno nastaviti sa uplatama do odlaska u penziju ili prenijeti sredstva na drugi ugovor o penzionoj štednji koji država subvencionira. Novac je strogo namijenjen za starost te se ne može založiti, prodati niti zaplijeniti, a njegova isplata planirana je tek od 65. godine života, uz oslobađanje od poreza tokom trajanja štednje i oporezivanje tek prilikom konačne isplate.
