Sukobi u zračnom prostoru dodatno su eskalirali, pri čemu ruske snage napadaju gradove širom Ukrajine mlaznim bespilotnim letjelicama i teško presretljivim balističkim raketama. S druge strane, ukrajinska vojska odgovara udarima na rusku naftnu infrastrukturu i privredne objekte.
U jeku ovih dešavanja, njemački kancelar Friedrich Merz doputovao je u Kijev, istakavši na društvenoj mreži X podršku Ukrajini u presudnom momentu. Tom prilikom je naglasio: "Ukrajina se suočava s odlučujućim sedmicama. Zato sam danas otputovao u Kijev s porukom: Možete računati na nas", uz napomenu da i sigurnost same Njemačke direktno zavisi od ishoda ovog sukoba.
Ukrajinski šef diplomatije Andrii Sybiha najavio je da će se Merz sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Prema njegovim riječima, fokus razgovora bit će usmjeren na jačanje ukrajinske države, njenih odbrambenih kapaciteta i otpornosti, kao i na zajedničku sigurnost na evropskom kontinentu.
Istovremeno, rusko Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je nastavak masovnih osvetničkih udara na Kijev i druga urbana područja, uputivši apel stranim diplomatama i državljanima da napuste Ukrajinu, što je mjera slična onoj donesenoj u maju. Već u nedjelju ujutro ruska bespilotna letjelica ponovo je udarila u Sjeverni most preko Dnjepra u Kijevu, a videosnimci s interneta prikazuju eksploziju usred saobraćaja, pri čemu zasad nema podataka o stradalima.
Ovaj incident dogodio se nakon što su raniji ovosedmični napadi uzrokovali djelimičnu ili potpunu blokadu tri od ukupno šest mostova preko rijeke u glavnom gradu, što je dovelo do saobraćajnog kolapsa. Ranije mete ruskih zračnih snaga bile su stambene zgrade, skladišta trgovačkih lanaca, benzinske stanice te podatkovni centri.
Od početka ruske invazije prošlo je više od četiri i po godine, a naznaka za mirovni sporazum još uvijek nema. Sukobi duž linije ratišta, koja se proteže na približno 1.250 kilometara kroz južne, istočne i sjeverne dijelove Ukrajine, posljednjih mjeseci uglavnom stagniraju.