Viralno.
Vijesti

Klimatske promjene ugrozile vodosnabdijevanje na Arktiku: Norveški Longyearbyen suočen s krizom pitke vode

Stanovnici Longyearbyena, gradića na norveškom arhipelagu Svalbard, više ne smiju piti vodu iz česme. Razlog je zagađenje teškim metalima, a naučnici ga povezuju s otapanjem permafrosta, trajno zaleđenog tla, piše britanski The Guardian.

Klimatske promjene ugrozile vodosnabdijevanje na Arktiku: Norveški Longyearbyen suočen s krizom pitke vode

Stanovnici Longyearbyena, glavnog naselja na norveškom arhipelagu Svalbard, suočavaju se s ozbiljnim problemom u vodosnabdijevanju jer voda iz gradskog vodovoda više nije sigurna za piće. Svalbard bilježi porast temperatura pet do sedam puta brži od globalnog prosjeka, a klimatske promjene dovele su do otapanja permafrosta, vječno smrznutog tla. To je ogolilo stijensku podlogu oko vještačkog jezera Isdammen, koje služi kao primarni gradski izvor vode.

Naučnici pojašnjavaju da otapanje tla u kombinaciji sa specifičnim geološkim sastavom uzrokuje hemijsku reakciju koja onečišćuje vodu. Mineral pirit, poznat i kao „lažno zlato“, u dodiru s kiseonikom i vodom stvara kiselinu koja potom iz stijena ispira teške metale. Prema riječima Marjolaine Verret, stručnjakinje za arktičku geologiju na Univerzitetskom centru na Svalbardu, na taj način u vodotok dospijevaju štetne materije, pri čemu najveći problem predstavlja mangan.

Lokalne vlasti su još u septembru prošle godine upozorile oko 2.600 mještana nakon što su analize pokazale da je nivo mangana bio čak 25 puta veći od dozvoljenih granica koje propisuje Norveški institut za javno zdravlje. Iako je dugotrajna izloženost ovom metalu opasna po zdravlje, nivoi mangana su u međuvremenu opali, ali su naknadna testiranja otkrila povišene koncentracije nikla i sulfata. Zbog toga zabrana korištenja vode iz česme i dalje ostaje na snazi.

Kao prelazno rješenje, lokalna pivara filtrira vodu koja se doprema u rezervoar u lokalnom supermarketu, gdje građani mogu besplatno puniti svoje posude. Gradonačelnik Terje Aunevik izjavio je da je situacija izazvala nezadovoljstvo među stanovništvom, ističući da se razmatraju dugoročna rješenja poput izgradnje novog sistema filtriranja ili uvođenja postrojenja za desalinizaciju morske vode. Obje opcije zahtijevaju ogromna finansijska sredstva i suočavaju se s tehničkim preprekama zbog ekstremno niskih arktičkih temperatura.

Stručnjaci upozoravaju da bi slučaj Longyearbyena mogao biti tek prvi pokazatelj šireg problema koji prijeti cijeloj arktičkoj regiji. Slični geološki uslovi i ubrzano otapanje permafrosta prisutni su i u područjima sjeverne Kanade i Aljaske, što ukazuje na to da bi klimatska kriza uskoro mogla dovesti u pitanje pristup pitkoj vodi u brojnim sjevernim zajednicama.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče