Viralno.
Vijesti

Nova publikacija o Haškom tribunalu: Satovi žrtava iz Srebrenice zaustavljeni na dan masovnih egzekucija

Nova knjiga o Haškom sudu skreće pažnju s ratnih zločinaca kojima se sudilo na ljude koji su, daleko od očiju javnosti, omogućavali rad ovog tribunala.

Nova publikacija o Haškom tribunalu: Satovi žrtava iz Srebrenice zaustavljeni na dan masovnih egzekucija

Nova dokumentarna knjiga pod nazivom „Rezolucija 808: Unutar Tribunala za bivšu Jugoslaviju“, autora Jorie Horsthuis i Martina Lombezzija, fokusira se na neispričane priče osoblja koje je decenijama omogućavalo funkcionisanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Sud je formiran odlukom Vijeća sigurnosti UN-a usred ratnih sukoba na Balkanu, bez prethodnih procedura i s hroničnim manjkom osnovnih resursa. Među prvim istražiteljima bio je nekadašnji australijski policajac Bob Reid, koji je sa svojim timom osiguravao ključne dokaze iz logora Omarska u Prijedoru, a godinama kasnije pronašao i skrivene ratne dnevnike generala Ratka Mladića u Beogradu.

Umjesto uobičajenog praćenja sudskih procesa protiv visokih vojnih i političkih zvaničnika, publikacija istražuje rad prevodilaca, tehničara, arhivista i istražitelja koji su iznijeli 10.800 sudskih dana tokom 24 godine. Autori objašnjavaju da su željeli zabilježiti neposredna i iskrena svjedočanstva ljudi iz pozadine, poput Jana Kralta, koji je još od 1995. godine pripremao desetine hiljada stranica dokaznog materijala mjesečno. Kroz razgovore i specifične dokumentarne fotografije naizgled svakodnevnih prostora, knjiga rekonstruiše atmosferu institucije koja je oblikovala tranzicijsku pravdu.

Posebno je naglašena uloga prevodilačkog osoblja s područja nekadašnje Jugoslavije, za koje su suđenja predstavljala nastavak lične i kolektivne traume. Elmedina Podrug, studentica koja je preživjela 1.425 dana opsade Sarajeva, u Haagu je bila angažovana na prevođenju tokom procesa generalu Stanislavu Galiću, prepoznajući na dokazima vlastiti grad i sugrađane. Slična profesionalna iskušenja prolazila je i Simonida Stošić iz Beograda, koja je morala potpuno neutralno simultano prenositi iskaze i brutalne detalje o logorima za silovanje u Foči, suočavajući se s riječima i stavovima optuženika bez mogućnosti reakcije.

Tokom istraživanja arhivske građe, koja broji milione stranica i hiljade predmeta pod nadzorom arhiviste Iaina Reida, zabilježeni su i materijalni tragovi zločina, uključujući četiri ručna sata marki Seiko i Orient ekshumirana iz srebreničkih masovnih grobnica. Ovi mehanički satovi, koji su funkcionisali pomoću pokreta ruke vlasnika, prestali su kucati 15. jula 1995. godine, čime su poslužili kao nepobitan dokaz o vremenu masovnih egzekucija. Pored satova, u arhivi su dokumentovane i dječije školske sveske koje su pripadnici snaga bosanskih Srba koristili za zapisivanje radio-veza, među kojima je bila i direktna naredba o ubijanju tokom pada Srebrenice.

Autori su tokom boravka u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu analizirali i lokalno procesuiranje ratnih zločina, uočivši probleme poput nedostatka sredstava i protoka vremena. Upozorili su na zabrinjavajući trend povratka osuđenih pojedinaca u javni i politički život, gdje ih se nerijetko dočekuje uz odobravanje, što stvara dodatne podjele u društvu. Kao ključnu snagu u borbi protiv istorijskog revizionizma istakli su hrabrost mladih građanskih aktivista, naročito u Beogradu, koji se uprkos pritiscima suprotstavljaju veličanju ratnih zločinaca i otvaraju prostor novim generacijama za objektivno sagledavanje prošlosti.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče