Komisija za reviziju biračkog spiska odbila je zahtjev opozicije i civilnog sektora da im dostavi elektronske izvode iz Jedinstvenog biračkog spiska (JBS), što u jeku kampanje za izbore 25. oktobra dodatno budi sumnje u transparentnost izbornog procesa i mogućnost zloupotreba, pišu u četvrtak beogradski mediji.
Odluka Komisije za reviziju biračkog spiska da odbije zahtjev opozicionih stranaka i nevladinih organizacija za uvid u elektronske izvode iz Jedinstvenog biračkog spiska izazvala je novu zabrinutost u javnosti. Pred predstojeće izbore zakazane za 25. oktobar, ovaj potez je pojačao sumnje u regularnost izbornog procesa i mogućnost zloupotreba, prenose mediji.
Ažuriranje i kontrola biračkog spiska godinama slove za jedno od najvažnijih pitanja u okviru reforme izbornog zakonodavstva u Srbiji. Riječ je o jednoj od ključnih preporuka koje je ODIHR pri OSCE-u uputio vlastima u Beogradu još u februaru 2024. godine, a koja predstavlja i zvaničnu obavezu države na evropskom putu. Ipak, predstavnici opozicije i civilnog sektora upozoravaju da pomaka gotovo i nema, iako je do glasanja ostalo tek nešto više od dvije sedmice.
Inicijatori provjere željeli su spriječiti bilo kakva odstupanja između digitalne baze podataka i spiskova koji se dostavljaju biračkim odborima na dan glasanja. Međutim, vladajuća većina u Komisiji nije odobrila ovaj zahtjev, posluživši se, prema ocjeni opozicije, nategnutim pravnim tumačenjima. Član Komisije iz Zeleno-lijeve fronte Zdravko Janković poručio je kako je cilj bio potvrditi potpuno poklapanje štampanog materijala sa centralnom bazom, jer je to jedini garant vjerodostojnosti izbornog materijala.
Paralelno s ovim problemom, vodi se i borba za omogućavanje boljih uslova za glasanje državljana Srbije u inostranstvu, gdje je zabilježen znatno veći interes u poređenju sa izborima održanim 2023. godine. Iako je Republička izborna komisija, na preporuku Ministarstva vanjskih poslova, predvidjela 93 biračka mjesta u 37 država za više od 70.000 prijavljenih, opozicija i studentski pokret zahtijevaju proširenje kapaciteta, naglašavajući da više od 110.000 građana želi iskoristiti svoje biračko pravo.
Nezadovoljstvo dodatno podgrijava i odluka da se rad birališta u dijaspori uskladi s radnim vremenom u Srbiji, odnosno od 7 do 20 sati, što zbog vremenskih razlika primorava birače u pojedinim zemljama da glasaju usred noći. Zbog svega navedenog, Demokratska stranka predala je krivične prijave Vrhovnom javnom tužilaštvu protiv odgovornih u resornom ministarstvu i diplomatskim predstavništvima, optužujući ih za zloupotrebu položaja i opstrukciju glasanja građana u dijaspori, koji čine oko 2,6 posto ukupnog biračkog tijela.
