Viralno.
BiH

Drešković upozorava na kolaps vodosnabdijevanja: Sarajevo se suočava s trajnim nestašicama vode zbog klimatskih promjena i neplanske gradnje

S dekanom Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (PMF UNSA) razgovarali smo na kišni dan, nakon tri mjeseca suše u Kantonu Sarajevo, ali jedna kiša ne može napuniti izvorišta koja su se cijelo ljeto praznila.

Drešković upozorava na kolaps vodosnabdijevanja: Sarajevo se suočava s trajnim nestašicama vode zbog klimatskih promjena i neplanske gradnje

Redovni profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Nusret Drešković upozorio je na alarmantno stanje vodosnabdijevanja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Dok Kantonalno javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija provodi redukcije vode zbog suše i gubitaka u dotrajaloj mreži koji prema riječima direktora Adnana Šeraka iznose 70 posto, Drešković naglašava da su aktuelni problemi samo uvod u znatno težu krizu koja se očekuje oko 2050. godine.

Prema Dreškovićevim riječima, jedina sretna okolnost ove godine bilo je zadržavanje snježnog pokrivača do kraja maja, što je spriječilo da izvorište Bačevo u potpunosti presuši već krajem ljeta. On ističe da se režim padavina promijenio te da kratkotrajni pljuskovi ne mogu nadomjestiti postepeno topljenje snijega koje napaja krško podzemlje Bjelašnice, zbog čega bi prva zima bez snijega mogla dovesti do potpunog cjelodnevnog prekida vodosnabdijevanja i ozbiljnih epidemioloških rizika.

Kao ključni problem navodi se i dugogodišnja devastacija vodozaštitnih zona, pri čemu je područje zaštite smanjeno sa nekadašnjih 900 na svega 162 kvadratna kilometra. Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje, koji je Skupština Kantona Sarajevo utvrdila početkom marta, omogućava dalju gradnju u zonama koje čine većinu vodonosnika, uprkos protivljenju stručnjaka poput Dreškovića i profesora Samira Đuga, čije je primjedbe resorno ministarstvo odbacilo.

Stručnjaci podsjećaju da studije bilježe pad nivoa podzemnih voda u Sarajevskom polju za čak 29 metara u periodu od 1985. do 2012. godine, što znači gubitak više od polovine ukupnih rezervi. Intenzivna urbanizacija i širenje stambenih kapaciteta dodatno opterećuju sistem koji više ne može zadovoljiti potrebe stanovništva, dok gradnja temelja u polju direktno smanjuje kapacitet zadržavanja vode i višestruko povećava opasnost od poplava.

Jedino dugoročno i održivo rješenje, kako navodi Drešković, leži u izgradnji akumulacija na Crnoj i Bijeloj rijeci te u kanjonu Misoče, projektima koji su ignorisani još od ranih 2000-ih godina. Dok Sarajevo trenutno raspolaže sa nešto više od dva kubna metra vode u sekundi, realizacija ovih akumulacija osigurala bi sedam do osam kubnih metara, što bi dugoročno garantovalo stabilnost ne samo za glavni grad već i za širu regiju prema Zenici.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče