Obnova Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru traje već 16 godina i sada ulazi u sedamnaestu, a dosad je završeno između 50 i 60 posto radova na ovom nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine. Mostarski paroh Duško Kojić ističe da je projekat izuzetno složen, što je dijelom posljedica statusa objekta kao nacionalnog spomenika i njegove lokacije u nultoj zoni zaštite UNESCO-a. Prije početka građevinskih radova, dvije godine su bile potrebne samo za pripremu obimne dokumentacije.
Izgradnja Saborne crkve započela je 1863. godine i trajala je deset godina. Paroh Kojić je izrazio žaljenje što obnova nije uspjela biti završena ni za sličan period, te da se još uvijek ne može govoriti o konkretnom datumu završetka radova. Kao ključni razlog za sporiji napredak naveo je nedostatak finansijskih sredstava, kao i nedovoljnu zainteresovanost za ovaj važan vjerski objekat.
Saborna crkva ima dubok simbolički značaj za srpski narod u dolini Neretve, predstavljajući oslonac i poruku o povratku. Prema riječima Kojića, mnogi Mostarci je vide kao simbol grada, stavljajući je u isti kontekst sa Starim mostom. On je naglasio da je ovo jedini vjerski objekt takvog karaktera i važnosti u Bosni i Hercegovini i širem regionu pogođenom ratom koji još uvijek nije u potpunosti obnovljen.
Radovi na obnovi se izvode u fazama, a njihova dinamika direktno zavisi od raspoloživih finansijskih sredstava. Trenutno se radi na uređenju enterijera hrama, gdje su već postavljeni pod, stubovi i ulazna vrata, a hram je dobio i novi polijelej. Paroh Kojić je izrazio posebnu zahvalnost Mostarcima u dijaspori, posebno onima u Kanadi, koji su organizovali dobrotvorne večeri za podršku obnovi.
Republika Srbija i Republika Srpska su prepoznate kao najveći institucionalni donatori, obezbjeđujući čak devedeset posto dosadašnjih sredstava. Pored toga, više od 2.000 pojedinačnih donatora je podržalo obnovu, pri čemu je skoro 30 posto njih iz drugih vjeroispovijesti. Grad Mostar također pruža podršku, posebno u posljednjih nekoliko godina.
Vlada Federacije BiH učestvuje u obnovi kroz javne konkurse, ali paroh Kojić smatra da taj model nije adekvatan za ovako složen projekat. S druge strane, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona do sada nije učestvovala u obnovi Saborne crkve. Kojić je pozvao predstavnike institucija da posjete hram i uvjere se u dosadašnji napredak radova.
Mostarski paroh je istakao da tokom prethodnog mandata Vlade Federacije BiH nije bilo zvanične posjete premijera, uprkos upućenim pozivima. On vjeruje da bi veća institucionalna pažnja značajno doprinijela ubrzanju obnove. Poručio je da se od obnove neće odustati, jer Mostar želi da se ovaj hram obnovi, iako precizan rok za završetak radova još uvijek nije utvrđen.
